Jubilej: Kada su đaci izgradili školu u Bijeljini

Prije pedeset i pet godina učenici nekadašnje Učiteljske škole u Bijeljini, njih više od četiri stotine, izgradili su za samo pola godine modernu zgradu škole što je, ujedno, bila prva Omladinska radna akcija u Semberiji. U toku rata zgrada je izgorila, a na njenim temeljima izgrađena je nova zgrada za Tehničku školu „Mihajlo Pupin“ i Ekonomsku školu.

Republika Srpska 06.08.2020 | 08:58

Nekadašnja Učiteljska škola u Bijeljini, za dvadeset i dvijegodine postojanja, obrazovala je preko tri i po hiljade učitelja. Sa radom je počela u sastavu Gimnazije „Filip Višnjić“, kasnije se osamostalila i dobila nove zgrade, ali su i one nakon desetak godina postale pretjesne, jer se znatno povećao broj đaka, čak više od šest stotina jednoj godini, iz Semberije, Posavine, sa Majevice, iz Slavonije, Mačve, Srema i Podrinja, pa je u ljeto 1965. godine počela izgradnja moderne zgrade u glasovitoj bijeljinskoj Račanskoj ulici – pravili su je đaci, budući učitelji.

 – Posao je organizovan po brigadama i prema standardima dobrovoljnih radnih akcija kojih je tada bilo na desetine u bivšoj Jugoslaviji. Gradnja je bila ne Vojinovića njivi čim su kombajni počeli pšenicu. Kopali smo temelje i pomagali smo pravim majstorima, zidarima, sjeća se bivši graditelj Perica Gligić.

Prije kopanja temelja, na više od pola hektara, akcijaši su uklonili sav površinski sloj zemljišta, pa su od toga načinili pravo brdo. Zgrada je bila montažna, sa velikim brojem učionica, kabineta, salama, holom za društveni i kulturni život đaka, bibliotekom i otalim prostorijama. 

– Sa nama su sve vrijeme rada, uprkos tome što je bio ljetnji raspust, bili i profesori. Posao je brzo i kvalitetno napredovao i najviše je urađeno baš tog ljeta. Kada je počela nova školska godina, zgradu smo gradili prema rasporedu po odjeljenima – sjeća se Mira Mihajlović, bivša učenica ove škole.

Posao je organizovao i o njemu se brinuo tadašnji direktor Dobrica Stepanović, koga još iz milošte zovu i Graditeljem. Radilo se i u vrijeme zimskog rasputa da bi tridesetog januara 1966. godine svečano otvorena nova zgrada Učiteljske škole u Bijeljini.

Bila je to svečanost republičkog ranga. Prisustvovali su svi graditelji – đaci, zatim njihovi profesori i predstavnici javnog, kulturnog i političkog života Semberije, sjeveroistočne Bosne i tadašnje Republike BiH

Osim izgradnje školske zgrade budući učitelji su uređivali sportske terene, ogradu pored ulice (duga više od dvije stotine metara), dvorište i park ispred škole. Još uvijek postoji drveće koje su oni zasadili ali i krošnjate breze, stare više od pola vijeka.

Nažalost, Učiteljska škola u Bijeljini je prestala sa radom 1972. godine, a u zgradu se uselila Tehnička škola. Onda se dogodilo neviđeno čudo – jedne noći 1993. godine oganj je progutao školu. Buknuo je požar i sve je izgorilo, pa je ostalo zanemarljivo malo sačuvanih dokumenata o postojanju te glasovite i veoma cijenjene škole.

Na Vojinovića njivi u račanskoj ulici sada su tri srednje škole. Na temeljima bivše Učiteljske škole izgrađene su Tehnička škola „Mihajlo Pupin“ i Ekonomska škola, a uz njih Gimnazija „Filip Višnjić“ i sportska dvorana. 

I ovaj napis je podsjećanje na veliki zanos budućih učitelja, graditelja i njihove Učiteljske škole. Možda je neko od njih bio i vama učitelj ili profesor? To sigurno, jer su svi oni bili opčinjeni prosvjetom.

Okupljaju se svake posljednje srijede u junu u centru Bijeljine. Ove godine zbog opake bolesti korone 19 nije ih bilo, ali su, zahvaljujući savremenim društvenim mrežama, tog dana bili u vezi.

Dogodine, ako Bog da, ponovo bi trebalo da se okupe, uprkos tome što im se graditeljska kolona smanjuje, u Bijeljini i da se fotografišu, po običaju, ispred spomenika Kralju Petru Prvom Karađorđeviću.

(Tihomir Nestorović / BN)