"Brine li Banjaluka o privrednicima i radnicima?"

Narodni poslanik i potpredsjednica PDP-a, Jelena Trivić, pita da li Grad Banja Luka brine o radnicima, preduzetnicima i privrednim društvima na teritoriji grada ili su tu brigu ostavili isključivo republičkim vlastima?

S obzirom da nemamo najavu sigurne isplate minimalne plate radnicima koji su potpuno obustavili svoj rad u iznosu od 520 KM, a što su trebale obezbijediti republičke vlasti, Trivićeva kaže da je u Banjaluci potrebno donijeti dodatne mjere: 

„Grad Banja Luka mora pod hitno donijeti rebalans budžeta, te nakon toga formirati posebnu liniju sredstava za pomoć ugroženim privrednicima i stanovništvu. Paket mjera koje je donio grad su nedovoljne i više su deklarativnog karaktera bez konkretne pomoći koja se ogleda u finansijkim sredstvima. Stoga suštinska preporuka gradonačelniku i gradskim vlastima jeste da u postojećem budžetu, koji je na pojedinim stavkama i više nego izdašan, iznađu finansijska sredstva kako bi konkretno pomogli onim privrednim subjektima jer pomoć sa republičkog nivoa postaje neizvjesna“, kaže Trivićeva.

Ona dodaje da je suština je da gradovi poput Banja Luke moraju imati vlastitu finansijsku liniju kroz koju će pomoći privrednicima na teritoriji Grada i stanovništvu. 

„Na primjer, u rebalansu, Grad se mora odreći svih neracionalnih troškova koje crpe budžet, a ne doprinose razvoju. Ovdje prije svega mislim na stavku koja se odnosi na stručne usluge koju treba prepoloviti i sa 3,4 miliona svesti na 1,7 miliona. Dalje, na stavci Rashodi za usluge održavanja javnih površina i zaštite životne sredine na koju se godišnje troši preko 10 miliona KM potrebno je pronaći boljeg i jeftinijeg izvođača za ove namjene te rebalansom planiarati maksimalno 7 miliona za usluge održavanja javnih površina i tako uštediti 3 miliona KM“, predlaže Trivićeva. 

Dodaje da kod stavke ostali neklasifikovani rashodi, sva sredstva u iznosu 3,1 milion treba usmjeriti u pomoć privrednicima koji su potpuno obustavili svoj rad. 

„Sljedeće, s obzirom da se za plate u gradskoj administraciji izdvaja skoro 40 miliona KM, te da čine skoro 30% izdvajanja iz budžeta Grada, a da nivo prosječne plate u Gradskoj upravi daleko premašuje republički i gradski nivo zahvaljujući prije svega visokim platama gradskih funkcionera, smatramo da teret krize moraju ponijeti i zaposleni u Gradskoj upravi i to kroz smanjenje plata. Grad će svakako morati preduzeti aktivnost smanjenja plata, a naša preporuka je da se plate ispod 1.300 KM ne diraju, a da smanjenje plata ide po platnim razredima, za one sa najavišim platama i najviše smanjenje od 20%, za srednji nivo plata 10% i za niži srednji nivo 7%. Procjena je da se na ovaj način može uštediti oko 4 miliona KM“, dodaje Trivićeva.  

Ona kaže da, osim rebalnsa, Grad mora u trogodišnjem periodu staviti moratorijum na zapošljavanje u Gradsku upravu, moratorijum na nabavku automobila i ostale neproduktivne opreme, te naknade za članstvo u raznim upravnim odborima trajno preusmjeriti kroz finansijsku pomoć privredi i stanovništvu. 

„Svjesna činjenice da će rebalans morati da se radi i zbog samog pada prihoda Grada, prije svega zbog pada indirektnih poreza, za koji se još ne zna koliki će biti, ipak smatram da sa ovih stavki može da započne 'punjenje' gradske razvojne linije za pomoć privredi i stanovništvu. Praćenje utroška sredstava mora da bude omogućeno odbornicima opozicije, kao i svakom građaninu koji za tim iskaže zahtjev kako bi se obezbijedilo transparentno trošenje pomoći i sam kredibilitet Grada“, zaključuje Trivićeva. 

(BN)