Istraživanja: Više temperature i vlaga guše virus korona

Dugo se spekuliše hoće li se korona virus ponašati slično kao i ostali virusi kada dođe toplije vrijeme. Čini se kako ima razloga da se to i dogodi, što je pokazalo najnovije kinesko istraživanje, piše "Jutarnji list"

Svijet 25.03.2020 | 06:59
Istraživanja: Više temperature i vlaga guše virus korona

Naime, više temperature i veća vlaga u vazduhu ipak bi mogli usporiti širenje koron avirusa, tvrde naučnici s kineskih univerziteta u Beihangu i Tsinghu koji su od početka epidemije u toj zemlji proučavali uticaj temperatura na korona virus.

Studija s rezultatima istraživanja koronavirusa pokazala je da bi toplije vrijeme moglo uticati na pandemiju korona virusa, ali i dodaju da samo taj faktor ipak neće svesti broj zaraženih na nulu i u potpunosti zaustaviti pandemiju.

Optimizam

Ipak, naučnici su ovaj put unijeli malo optimizma u ovu tešku zdravstvenu situaciju u svijetu jer se pokazalo da korona virus ne može preživjeti, naprimjer, na 30 stepeni Celzijusa, a svaki porast temperature za jedan stepen ili vlage za jedan posto usporiće brzinu prenosa ove bolesti s čovjeka na čovjeka.

Studija je pokazala kako je u Kini padao broj zaraženih, odnosno koji su sve parametri na to uticali. Naučnici su sada uvjereni da su rigorozne mjere poput karantina cijelih pokrajina i toplije vrijeme bili ključni faktor za smirivanje epidemije.

Važan je i argument da su više temperature smanjile broj osoba na koje jedan zaraženi može prenijeti bolest s prosječnih 2,5 na 1,5. Naime, epidemija je u Kini dostigla vrhunac u februaru, a onda je početkom proljeća, odnosno dolaska viših temperatura širenje imalo silazni tok, i to u 100 kineskih gradova u kojima je provedeno istraživanje.

Pratila se promjena temperature i vlage u vazduhu prije 24. januara kad su krenule karantin i druge rigorozne mjere te nakon tog datuma sve do polovine marta. Pritom se za primjere koristio koeficijent R kojim se mjeri prosječni broj osoba koje može zaraziti jedan zaraženi korona virusom.

Takođe su se uzimali u obzir i drugi faktori koji bi mogli utjecati na brzinu prenosa bolesti, poput gustine naseljenosti gradova i njihovog ekonomskog statusa. Nakon toga su stručnjaci procijenili koliko će osoba zaraziti jedan zaraženi.

Prosjek je inače bio između 2 i 2,5 osoba, ali definitivno se s porastom temperature i vlage taj prosjek smanjivao.

Uspavan imunitet

Povećanje temperature za jedan stepen i povećanje vlage za jedan posto značilo je da ih svakako treba uzeti u obzir za epidemiju, kažu naučnici. Da su to očiti trendovi, govori i činjenica da su na početku izbijanja pandemije više stradale zemlje u kojima su u tom trenutku temperature vazduha bile niže, kao i vlaga.

Naprimjer, značajno je više zaraženih, osim u Kini, bilo u Koreji, Japanu i Iranu gdje je bilo hladnije nego u Singapuru, Maleziji i Tajlandu gdje su temperature bile više, kažu naučnici.

Zasad stručnjaci ne žele spekulisati zašto se virusi, uključujući i “porodicu” korona virusa kojima pripada uzročnik Covida-19, brže šire na nižim temperaturama, osim što je poznato “da kroz vlažan vazduh teže putuju, odnosno imaju kraći domet”.

Među ostalim, naučnici drže kako bi uticaj mogao imati i podatak da je ljudski imunitet tokom zime “uspavan” te da suvi vazduh isušuje sluznicu nosa, koja je prva linije odbrane, pa baš kroz nos najlakše ulaze virusi. I imunološke stanice, fagociti, prema svemu sudeći su manje aktivne u organizmu na nižim temperaturama, što znači da će biti manje djelotvorne u uništavanju virusa.

Proračun kineskih naučnika govori da bi zaražena osoba, ako se temperatura poveća za 15 stepeni Celzijusa, širila korona virus na oko 0,5 osoba manje. Kad se tome doda socijalno distanciranje, ljepše i toplije vrijeme uveliko bi smanjilo širenje Covida-19, prenosi Jutarnji.

(Agencije)

Komentari / 0

Ostavite komentar