Ove velike katastrofe Zemlja neće izbjeći

Istorija Zemlje je oduvijek oblikovana prirodnim katastrofama, na koje, bez obzira na svoj tehnološki napredak, ne možemo uticati. Neka su područja svijeta znatno češće pogođena takvim događajima, a neka od njih mogu usmrtiti na hiljade ljudi. . .

Svijet 10.11.2019 | 16:20 Naučnici na temelju raznih geoloških, meteoroloških i drugih mjerenja predviđaju koje bi prirodne katastrofe mogle pogoditi Zemlju u bliskoj budućnosti.

Velika solarna oluja: Do 2025.

Najveća prirodna katastrofa koja će vrlo vjerovatno pogoditi Zemlju ne potiče sa naše planete, već sa Sunca. Ono ima svoj ciklus aktivnosti - odnosno perioda smanjene i pojačane aktivnosti poput solarnih baklji i Sunčevih pjega, u zavisnosti od samog.

Najveći nedavni izboj aktivnosti zabilježen je u julu 2012. godine, nakon masovnog koronarnog izboja (CME-a) koji je prošao kroz Zemljinu orbitu i pogodio STEREO-A svemirsku stanicu.

Tokom tog izboja, izbacuju se oblaci magnetizovane plazme teški milijardu tona, a ona se ponaša kao elektromagnetni puls koji djeluje na elektroniku na Zemlji. Solarna oluja sadrži solarnu baklju, visokog nivoa UV zračenja, energetske čestice koje uništavaju ključne dijelove satelita i brojne masovne koronarne izboje.

Zemlja je izbjegla katastrofu 2012. godine, ali naučnik Pit Rajli nakon analize zapisa solarnih oluja iz proteklih 50 godina, smatra da drugi put nećemo biti te sreće.

Prema njegovoj analizi, postoji 12 odsto šanse da će velika solarna oluja pogoditi Zemlju u sljedećih 50 godina, a vjerovatno je da će se to dogoditi do 2025. To će omesti radije, GPS, satelitsku komunikaciju i milione elektronskih uređaja širom planete, kao i uzrokovati štetu od 1 do 2 hiljade milijardi dolara u prvoj godini nakon udara, a za potpunu sanaciju biće potrebna čitava decenija.



Veliki potres u Kaliforniji: Do 2045.

Velika američka geološka studija pokazala je da postoji velika vjerovatnoća od potresa magnitude veće od osam stepeni po Rihteru, koji radi štetu u krugu od nekoliko hiljada kilometara od epicentra te nastaje jednom u 30 godina.

Tog potresa se Amerikanci dugo pribojavaju i nazivaju ga "The big one". Najvjerovatnije će potres krenuti iz San Andreas te uništiti sve od juga Kalifornije do unutrašnjosti Los Anđelesa.

Više od 300 svjetskih naučnika napravilo je "realan scenario krize" kroz računarske projekcije. Predviđaju da će potres izazvati popratne talase koji će putovati brzinom od 11.600 km/h te uzrokovati ogromnu štetu na putevima, kućama, mostovima i zgradama.

Vlada je uložila više od pet miliona dolara u razvoj sistema za rano upozorenje od zemljotresa, a on je danas u stanju da izda upozorenje tek 10 sekundi prije samog potresa. Pogledajte simulaciju:



Najveći cunami ikad - vrijeme nepoznato
Naučnici sa Univerziteta London u saradnji s onima na Univerzitetu Kalifornija, a na čelu s dr. Stivenom Vordom predviđaju kako će vulkan Cumbre Vieja na Kanarima eruptirati te tako stvoriti najveći cunami u iistoriji Zemlje.

Tvrde da je tokom zadnjeg zemljotresa na tom području došlo do pucanja strukture vulkana, zbog čega je njegova lijeva strana potpuno nestabilna. Ako do erupcije dođe, uzrokovaće ogromne talase koji će putovati brzinom od 800 km/h te će unutar nekoliko sati doći do obale SAD-a, Engleske, Kariba...

Pogledajte kako bi izgledao takav cunami u Japanu:



Potapanje istočne obale SAD-a: Od 2050 do 2100.

Uragan Sandy koji je 2012. godine pogodio SAD vrsta je oluje koja pogađa jednom u 500 godina, a prava opasnost ne leži u takvim olujama, već u postepenom povećanju nivoa mora, tvrde naučnici sa Instituta Virdžinija.

Prema opsežnoj studiji, nivo mora duž istočne obale SAD-a do od floridskog Key Westa do kanadskog Newfoundlanda u stalnom je povećanju od 1987.

Svake godine more se podiže za oko 0,3 milimetra, što je puno više nego i do četiri puta brže nego bilo gdje drugdje na Zemlji. Pretpostavlja se da će u Njujorku nivo mora narasti za 79 cm do 2050. godine, zbog čega će trećina grada biti potopljena, a poplave će osim gradova uništiti i privredu.

Erupcija planine Fuđi
Nakon što je potres Tohoku pomakao kopnenu masu Japana, 20 od ukupno 110 aktivnih vulkana u Japanu pokazali su povećanu seizmičku aktivnost.

Tamošnji vodeći stručnjaci vjeruju da do erupcije može doći svakog dana, a prema kalkulacijama Japan će imati jednu masovnu erupciju svakih 37 godina.

Na listi aktivnih vulkana je planina Fuđi, najviši vulkan Japana na 3.773 metara nadmorske visine. Francuski i japanski naučnici su objavili izvještaj prema kojem je Fuđi jedan od nekolicine vulkana za koje su najveće šanse da će eruptirati. Budući da je udaljen tek oko 100 kilometara od Tokija, prenosi "Radiosarajevo.ba".

Grad će najvjerovatnije pokriti tone pepela, a biće potrebno evakuisati više od 750 hiljada ljudi.

(Nezavisne novine)