Zvizdić poručio OHR-u: Šta znače Dodikove izjave da će ići do kraja?

"Javnost mora znati odgovore na pitanja: da li neko već priprema crnogorski ili makedonski scenario za BiH, na koji način će se taj plan realizovati, šta će biti povod, a šta je uzrok i koji su krajnji ciljevi", ističe Zvizdić.

Bosna i Hercegovina 25.08.2019 | 19:58 Hoće li sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zakazana za utorak, na kojoj je jedina tačka imenovanje Zorana Tegeltije za mandatara Savjeta ministara BiH, konačno odblokirati uspostavu vlasti na državnom nivou? Milorad Dodik ne zna šta da očekuje. Ako ne bude izabran predsjedavajući Savjeta ministara, sjednica će, kaže, biti farsa. Aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara, Denis Zvizdić, u jednom od nedavnih intervjua spomenuo je mogućnost crnogorskog ili makedonskog scenarija u BiH, te pozvao međunarodnu zajednicu na reakciju.

Odstupanja od stavova očigledno nema. Jednako kao što nema ni posebnih očekivanja od sjednice u utorak. Milorad Dodik već kaže biće ili saga ili farsa, ako se imenovanje Tegeltije ne završi do kraja.

"Šta je novo, zašto je nova sjednica Predsjedništva? Zato što su izvršene u skladu sa zakonima provjere u SIPA-i i Izbornoj komisiji oko kandidata koji je predložen, gospodina Tegeltije. Tamo je rečeno da nema nikakvih smetnji da on bude kandidovan, a nigdje ne piše da je to neko drugo pitanje, pa i ono koje moje kolege iz Predsjedništva ističu kao nešto važno", kaže Dodik.

Milorad Dodik je ranije u nekoliko navrata najavljivao poteze koji će uslijediti ukoliko se u doglednom periodu ne formira vlast. Ali, nikada nije htio iznositi detalje. U intervjuu za Faktor, aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić poslao je poruku, među ostalima, OHR-u, tražeći da provjere šta znače Dodikove izjave da će ići do kraja.

"Javnost mora znati odgovore na pitanja: da li neko već priprema crnogorski ili makedonski scenario za BiH, na koji način će se taj plan realizovati, šta će biti povod, a šta je uzrok i koji su krajnji ciljevi, koje javne ličnosti i institucije će biti mete, s obzirom na to da je poznato da je u Crnoj Gori to bio Parlament i predsjednik Đukanović, a u Makedoniji premijer Zaev", ističe Zvizdić.

Profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, Jasmin Ahić smatra, da je aktuelna situacija u BiH svakako bezbjednosni izazov, ali da elemenata za nasillje ili pokušaj državnog udara trenutno nema.
 
"OSA, SIPA ali i ostale agencije moraju biti u svakom slučaju maksimalno na svojim pozicijama, hladne glave, i sagledavati situacije kako idu iz dana u dan. Nažalost ovaj dio otvara prostor raznim špekulacijama prilikom tog da kažem trgovanja o tome da li će sada BiH krenuti naprijed, šta će se ponuditi u ovoj situaciji Dodiku, da li će biti skinut s crne liste, šta traži zauzvrat, da li smije od uticaja Beograda, prvenstveno Rusije", navodi Ahić.

Makedonski scenarij posljednji put se u kontekstu BiH spominjao 2017. nakon nereda u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te okršaja SNSD-a i tada Saveza za promjene. Dok su predstavnici SNSD-a tada poručivali kako su takva dešavanja moguća jedino u Sarajevu - ministar bezbjednosti u SM BIH Dragan Mektić, u tome nije vidio ništa sporno.

"Ja mislim da je makedonski scenarij sporan što je donio demokratiju i što bi nekakav takav sličan scenarij ovdje donio demokratiju. Da li je makedonski scenarij pobijedio na parlamentarnim izborima u Makedoniji, jeste, pa šta je sporno onda. Vi meni objasnite šta je taj scenarij ja ću komentarisati, za mene makedonski scenarij jeste jednako demokratija", rekao je Mektić (17.9.2017).

Afera državni udar u Crnoj Gori iz 2016. rezultirala je optužnicama i zatvorskim kaznama za organizatore. Danas je članica NATO saveza. 2017. regiju su obišle nemile scene iz sjevernomakedonskog Sobranja. Parlamentarne tuče, krvave glave - Sjeverna Makedonija dobila je Vladu na čelu s Zoranom Zaevom. A malo kasnije i otvorena vrata ka NATO savezu. U oba slučaja se špekulisalo kako iza nereda stoji ruski uticaj, kao pokušaj sprečavanja NATO puta ovih zemalja.

"S pozicije predsjednika države ja ne mogu govoriti o državama koje su protivnici moje države, mogu samo ponoviti poznati stav Ruske Federacije iz 2012. koja stoji u svim njenim strateškim dokumentima, a to je da sve države koje ulaze u NATO su njeni potencijalni protivnici", kaže Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije.

Bosna i Hercegovina ulazi u jedanaesti mjesec nakon izbora bez funkcionalnih državnih zakonodavnih i izvršnih institucija. Koplja se lome oko konačne deblokada ili potpune blokada NATO puta.

(N1)