Putinova životna priča nije nimalo laka

Vladimir Vladimirovič Putin trenutno je najmoćniji čovek na svetu, novi ruski car, kako vole da ga zovu, ali put od dečaka iz siromašne radničke porodice do šefa Kremlja nije bio ni lak, ni jednostavan.
 
 

Svijet 17.01.2019 | 07:30
Putinova životna priča nije nimalo laka
Predsednik Rusije rođen je 7. oktobra 1952. u Lenjingradu, danas Sankt Peterburgu. Njegov otac Vladimir Spiridonovič Putin (1911-1999) i majka Marija Ivanovna Šelomova (1911-1998), oboje fabrički radnici, već su izgubili dvoje dece. Najstariji Putinov brat Albert umro je još kao beba, dok je drugi Viktor preminuo od difterije tokom opsade Lenjingrada.



Digao majku iz mrtvih

- Moji majka i otac su čudom preživeli Drugi svetski rat. Otac je služio vojsku u Sevastopolju, u podmorničkim jedinicama. Pričao je kako su ga ranili Nemci, a ceo život je proveo sa šrapnelima u nozi. Kad su mu dozvolili da hoda, stao je na štake i pošao kući. Kad je stigao, video je da bolničari iznose tela mrtvih iz ulaza, a među njima i njegovu ženu. Prišao je i učinilo mu se da diše, pa je rekao bolničarima da je živa. Rekli su mu da neće preživeti, ali je krenuo na njih štakama i naterao ih da je vrate u stan. Podigao ju je na noge i živela je do 1998. godine - ispričao je
Putin.

 

On i njegova porodica živeli su u takozvanim komunalkama, nacionalizovanim zgradama, a stan su delili sa još dve porodice.

- Nismo bili bogati. Moji roditelji živeli su od plate do plate i ponekad su pozajmljivali novac od drugih, ali smo imali televizor, kao i naši susedi - ispričao je ruski predsednik.

Škola mu, pričao je, nije bila važna - bio je loš đak i toliko nemiran da mu nije dozvoljeno da postane pionir. Međutim, sve se promenilo kad je otišao u bioskop i pogledao film „Mač i štit“, o ruskom špijunu koji se infiltrirao u štab SS. Tada je odlučio da postane špijun, pa se posvetio džudou i učenju stranih jezika.



Špijunska karijera

Putin je završio pravo na Lenjingradskom univerzitetu, gde se zbližio s profesorom Anatolijem Sobčakom. Odmah po diplomiranju 1975. priključio se KGB, a glavni zadaci u prvim godinama bili su mu nadzor stranaca i konzularnih službenika. Od 1985. do 1990. služio je u Drezdenu, u Istočnoj Nemačkoj, gde se preselila i njegova supruga Ljudmila. Kao obaveštajac, Putin je imao i značku istočnonemačke tajne policije Štazi.

Kada je srušen Berlinski zid, razbesneli Nemci, oko 5.000 njih, razorili su zgradu Štazija, pa su zatim opkolili i zgradu KGB preko puta. Putin i sedmorica njegovih kolega zatražili su pomoć sovjetske armije, ali je to odbijeno, pa je sam Putin izašao pred masu i poručio:

- Ovo je sovjetska teritorija i vi ste na granici. Pucaću u svakog ko je pređe. Ja sam oficir i imam pištolj sa 12 metaka. Jedan sam ostavio za sebe, drugačije ne mogu.

To ih je umirilo, a nekoliko dana kasnije povučen je u Rusiju. U vreme avgustovskog puča protiv Mihaila Gorbačova 1991. napustio je KGB s činom pukovnika. Špijunsku karijeru je odmah zamenio političkom, a munjevit uspon do Kremlja započeo je u administraciji nekadašnjeg profesora i gradonačelnika Lenjingrada Anatolija Sobčaka. Kada je njegov mentor izgubio izbore 1996, Putin je prešao u Moskvu i postao deo tima predsednika Borisa Jeljcina, a već 1998. našao se na čelu FSB, naslednika nekadašnjeg KGB.



Obnova države

Jeljcin je Putina postavio za premijera Rusije 9. avgusta 1999. godine, a 31. decembra i za predsednika.

- Dve-tri nedelje pred Novu godinu Boris Nikolajevič me je pozvao u kabinet i rekao da je doneo odluku da ode i da ja moram da vršim dužnost predsednika. Sedeo sam i ćutao, a onda mu rekao da je to težak život i da nisam siguran da želim takvu sudbinu. „I ja sam imao druge planove, ali sudbina je tako odredila. Mislim da je i vaša sudbina takva da morate da donosite odluke, siguran sam da ćete uspeti“, rekao mi je - ispričao je Putin.

Nekoliko meseci kasnije Putin je pobedio na predsedničkim izborima i započeo obnovu zemlje - za osam godina BDP i kupovna moć skočili su za 72 odsto, a Rusija je ponovo stekla vojnu moć i međunarodni ugled. Naravno, sve to je imalo cenu, pa je Vladimir Putin postao dežurna babaroga za Zapad, gde ga optužuju za sve - od trovanja ljudi po ulicama, preko organizacije demonstracija u Francuskoj i Nemačkoj, do izbora američkog predsednika.

Putin je bio na pozicijama predsednika od 2000. do 2008. i ponovo od 2012, dok je funkciju premijera ponovo obavljao od 2008. do 2012, kada je šef Kremlja bio njegov najbliži saradnik i takođe Sobčakov pulen Dmitrij Medvedev.

 (Kurir)

Komentari / 4

Ostavite komentar
Name

Komentar

17.01.2019 09:17

Ni Miletova prica nije nimalo laka...sta je paprika prije rata trebalo pelcovati i varati narod na pijaci, pa sverc goriva i cigareta, pa razne druge prevare...

ODGOVORITE
Name

Ja

17.01.2019 09:26

Rec je o Putinu

Name

Komentar

17.01.2019 09:18

Ni Miletova prica nije nimalo laka...sta je paprika prije rata trebalo pelcovati i varati narod na pijaci, pa sverc goriva i cigareta, pa razne druge prevare...

ODGOVORITE
Name

Pa da

17.01.2019 14:47

Da, rijec je o Putinu. Covjeku koji je ponikao iz naroda, koji zivi za svoj narod. Covjek kojeg ni slava, ni moc ne mijenjaju. Uvijek skroman i odan svojim principima,svome narodu, ne stidi se teskog zivota, naprotiv.... To zapadni kapitalisticki covjek tesko moze shvatiti i razumijeti. Uporedite americkw prijedsednike,sve tw licnosti, predstave...... Nama je ostalo samo da sw divimo i sanjamo takvu jednu licnost.

ODGOVORITE