Kolike su plate u Evropi i kod nas

Razlike u regionu su poprilične, ali to nije ništa u poređenju sa razlikama u zemljama EU

Svijet 10.01.2019 | 09:31 Prosječna neto plata u BiH u oktobru 2018., posljednjem mjesecu za koji su objavljeni podaci, bila je 894 maraka, oko 456 eura. Od decembra 2009. godine kada je neto plata u našoj zemlji prvi put prešla 800 maraka, i iznosila 802 marke, za devet godina porasla je za samo 92 marake.
Sitaucija je puno lošija kada se pogleda najniža neto plata koja iznosi oko 220 eura ili plata u realnom sektoru koja se kreće oko 250 eura.

Zanimljivo je da iako smo na samom začelju, situacija u BiH je bolja od one u Srbiji (422 eura) Albaniji, (378 eura) i Makedoniji (376 eura).
U Crnoj Gori se nešto više zarađuje 512 eura, potom Hrvatskoj -832 eura, dok je situacija očekivano najbolja u Sloveniji gdjer je prosječna neto plata 1077 eura.

Prema objavljenim podacima, najveće neto plate u Evropi isplaćuju se u zemljama koje nisu članice Europske unije- Švajcarskoj (4.370 eura), Islandu (3.568), Norveškoj (3.309), dok su u okviru Unije, najviše prosječne neto plate isplaćene u Danskoj (3.270 eura), a Luksemburgu (3.159 eura) i Švedskoj (2.570 eura).

U Savezu sindikata RS kažu da je  visina plata u našoj zemlji odraz celokupne ekonomske situacije te da nikoga ne treba čuditi što radnici masovno odlaze na rad u inostranstvo. 

Računica je, ističu jasna - svi koji rade za ovako niske plate ne mogu da obezbjede  pristojan život svojoj porodici, što je sasvim dovoljan razlog da napuste ove prostore i idu tamo gdje će moći da žive od svog rada. Kako su nedavno rekli u ovom Sindikatu, situacija će se promijeniti, odnosno radnici neće napuštati RS onog trenutka kada im neto plate budu 500 eura.

A da bi do toga došlo ekonomisti navode da nam trebaju jasne reforme. 

“Ukoliko se kao država želimo brže razvijati i smanjiti jaz u odnosu na zemlje regiona, trebamo hitno započeti reforme koje će prvenstveno smanjiti visoku stopu nezaposlenosti, olakšati poslovni ambijent za otvaranje novih radnih mjesta, smanjiti i ukinuti veliki broj nepotrebnih nameta koji koče poslovanje, smanjiti opterećenja rada u cilju poboljšanja konkurentnosti, povećati minimalna primanja radnika u cilju unapređenja produktivnosti i životnog standarda, pokrenuti nove investicijske cikluse, te poboljšati vanjskotrgovinski bilans”, ističe ekonomski analitičar Faruk Hadžić, dodajući da nažalost BiH i pored ovako poražavajućih podataka još uvijek  nema zvaničnu ekonomsku politiku i jasno postavljene ciljeve.

Izvor: Buka