Bez sukoba nema brisanja granica

"Brisanje“ granica na Balkanu u cilju stvaranja „velikih“ država nije moguće bez sukoba, upozoravaju analitičari komentarišući nove nesuglasice između Beograda i Prištine i poređenje Kosova s Republikom Srpskom, objavio je Deutsche Welle (DW) koji ukazuje da su srbijanski zvaničnici oštro reagovali na izjavu kosovskog premijera Ramuša Haradinaja da je granica između Kosova i Albanije „izbrisana temeljem schengenskih nalela“.

Region 08.01.2019 | 07:31 Ministar obrane Srbije Aleksandar Vulin u tome vidi pokušaj stvaranja „Velike Albanije” koja „ne može biti stvorena bez sukoba na čitavom Balkanu, ne samo sa Srbijom“. Srbijanska premijerka Ana Brnabić je, kako se podsjeća, optužila Prištinu da ugrožava regionalnu stabilnost koristeći priliku da uporedi Kosovo i Republiku Srpsku (RS). „Očigledno su granice na stolu i sada imamo da za neke mogu da budu, a za RS ne mogu“, navode se riječi premijerke Brnabić.

Brnabić je odmah Kosovo uporedila s Republikom Srpskom.

Očekivano, uslijedile su reakcije iz Sarajeva. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić poručio je da „granice BiH nikako ne mogu biti dovedene u pitanje, neovisno o tome što se dešava na granici između Albanije i Kosova“. „Zašto misle da će politika devedesetih davati drugačiji rezultat danas?

Umjesto da se okrenu saradnji, evroatlantskim integracijama i stabilizaciji regije, uporno pokušavaju povlačiti nebulozne paralele između dijelova BiH i Kosova“, kazao je Komšić. Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović naglasio je da bilo kakav pokušaj narušavanja teritorijalnog integriteta ili prekrajanja granica neće dovesti u pitanje BiH, „ali bi mogao ugroziti mir i stabilnost cijele regije te označiti kraj Dejtonskog sporazuma, a time i unutrašnje strukture BiH”.

Amerikanci „debelo umiješani”

Komentarišući za Deutsche Welle nove priče o brisanju i prekrajanju granica na Balkanu, Aleksandar Popov, potpredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju, podsjeća na tezu bivšeg britanskog diplomate i geopolitičara Timothya Lessa da bez nacionalnih država – „Velike Srbije”, „Velike Albanije” i „Velike Hrvatske” – neće biti mira na Balkanu te upozorava na pogubnost takvog scenarija koji, kako ističe, nije moguć bez novih sukoba.

“Kada je riječ o odnosima Albanije i Kosova, mislim da su tu Amerikanci debelo umiješani i da je od njih i potekla ta ideja o brisanju granice. Ako bi se takva ideja stvarno realizovala, onda bi regija bila u velikoj nevolji, jer tu ne bi bio kraj priče. Srbija bi odmah insistirala da se isto načelo primijeni za RS, nakon čega bi i ‘Herceg-Bosna’ išla Hrvatskoj. Onda od BiH, ovakve kakvu danas imamo, ne bi ostao ni kamen na kamenu. Takvih teritorijalnih ‘pretumbacija’ nikada nije bilo na miran način, već bi one, obično, uslijedile na mirovnim konferencijama nakon ratova“, ukazuje Popov.

Popov: prekrajanje granica izazvalo bi veliki požar

Nasilni proces promjena granica na Balkanu započet je devedesetih godina, a zaustavljen Dejtonskim sporazumom i formiranjem Republike Srpske, podsjeća on. „Nastavak tog procesa moguć je samo u oružanoj varijanti, s tim što bi sukobi danas zahvatili mnogo veći prostor, uključujući teritorije Crne Gore, Makedonije i Grčke. To su balkanske ratne igre bez granica. Ratovi devedesetih godina prošlog vijeka zaustavljeni su u granicama bivših jugoslavenskih republika. Novi sukobi radi ponovnog prekrajanja ili brisanja granica i stvaranja ‘velikih’ država na Balkanu, izazvali bi požar koji bi ovoga puta zahvatio mnogo veća područja”, upozorava za DW Popov.

Destabilizacija Balkana ugrožava EU

Popov vjeruje da postoje sile izvan Starog kontinenta koje destabilizacijom Balkana žele ugroziti EU. „Nepredvidivi američki predsjednik Donald Tramp je već poduzeo niz koraka koji destabilizuju EU, i to u trenutku kad je Evropa jako ranjiva jer i unutar nje ima velikih protivrječnosti. Bojim se da bi to moglo dovesti u pitanje i opstanak EU“, dodaje Popov.

Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić smatra da je poređenje Kosova i BiH, odnosno Republike Srpske kao dijela BiH i Kosova, pokušaj srbijanskih lidera da svoje građane uvjere da Srbija nije najveći teritorijalni gubitnik na Balkanu i da se Beograd još uvijek nešto pita i izvan uže Srbije.

“Obzirom na daljnje evropske procese koji neminovno slijede, takva politika bi se najviše mogla obiti o glavu upravo Beogradu. Osim toga, Srbija i za vrijeme vladavine  Vučića insistira na potpisivanju sporazuma o granici s BiH kojim je rijeka Drina definisana i priznata kao granica između dvije države ustanovljena i nakon raspada bivše Jugoslavije, i tu se priča završava“, ističe Terzić.

Lančana reakcija „piromanskog projekta”

On kritikuje i kosovske mjere koje „nisu u funkciji jačanja stabilnosti u regiji“. „Priština se mora natjerati na poštovanje postojećih sporazuma, a vlastima u Beogradu, ponajprije premijerki Brnabić, bilo bi bolje da se fokusira na probleme u Vojvodini i Sandžaku kako se ne bi suočila s novim nevoljama koje ne bi bile dobre ni za Srbiju, ni za regiju ali ni za Evropu. Vrijeme podjela, huškanja, podmetanja, a posebno prijetnji novim ratovima i prekrajanjima granica mora i treba biti iza svih nas. Vrijeme je ujedinjenja Balkana kroz EU“, smatra Terzić.

DW podsjeća da zamisli o promjeni, odnosno „korekciji“ granica na Balkanu od kraja ratova devedesetih godina nisu imale potporu ni EU ni SAD, iako neki kritičari tvrde da je Washington bio spreman podržati načelo korekcije granica u okviru normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Većina članica EU, pak, smatra da bi promjene granica na etničkom načelu mogle izazvati nova nasilja. Stručnjaci, naime, cijene da bi takve promjene granica bile „piromanski projekt“ s „nekontrolisanom lančanom reakcijom“.

Izvor: Dnevni list