Semberija nema berača maline

Na oranicama u Semberiji, gdje su se decenijama smjenjivali kukuruz i pšenica, podignuti su zasadi malina čija je berba već počela.

Republika Srpska 01.07.2018 | 13:31 Oko 20 poljoprivrednika iz ovog kraja se opredjelilo za ovu proizvodnju voća, i to na njivama gdje druge kulture nisu mogle da uspijevaju. Oni su uspjeli da podignu kvalitetne zasada. Pričaju da je zemlja pogodna i uz sav uloženi trud, primjenjene agrotehničke mjere, savjete stručnjaka, vjeruju da će proizvodnja malina biti uspješna.

Slaviša Milić iz Vršana zasadio je 7,5 hiljada sadnica na 5,5 dunuma. Ove godine očekuje pun rod.

"Prošle godine smo imali prvi rod. Imali smo tonu po dunumu, odnosno ukupno 5,5 tona. To pokazuje da malina može da uspjeva kod nas, zbog čega ove godine očekujem najmanje sedam do osam tona maline", kaže Milić. Dodaje da i ako cijena bude bar malo bolja od prošlogodišnje trud će se isplatiti.

"Ove godine nam je i država obećala premiju od 15 odsto od cijene, pa se nadamo biće to oko 40 pfeninga po kilogramu. Očekujemo da tako investiciju potpuno pokrijemo i da zaradimo", kaže Milić.

Jovo Milić navodi da jedini problem koji imaju je skupa radna snaga. Kaže da skoro pola zarade od malina ode na berače, koje su plaćali marku po kilogramu dok je otkupna cijena malina bila dvije KM.

"Nama u tome jedino što može pomoći je siguran otkup maline, jer ona ne može da čeka. Čim se ubere mora da se isporuči i drži u adekvatnim uslovima. Ovako znamo da imamo kupca i niko ne može da nas ucjenjuje", kaže Jovo.

Iako još nisu prodali prošlogodišnju malinu, organizator proizvodnje, kompanija „Dule“ iz Dragaljevca preuzeće i ovogodišnji rod. Očekuje da će malinu prodati u Zapadnu Evropu.

"Otkupićemo od 100 do 200 tona od malinara iz Semberije i nešto sa Majevice", kaže Miodrag Stevanović, rukovodilac hladnjače. I na području susjednih opština Ugljevika i Lopara sve više je onih koji se opredjeljuju za proizvodnju malina.

Slobodan i Svjetlana Stojanović u Suvom Polju kod Ugljevika zasadili su prošle godine dva dunuma maline i očekuju oko dvije tone roda.

"Moja porodica tradicionalno se bavi voćarstvom. Imamo šljivik na četiri dunuma. Najprije sam želio da na ovoj parceli zasadim lješnik, ali sam se nakon razgovora sa stručnjacima opredjelio za malinu. Imamo i prijatelje u Srbiji koji se time bave već decenijama, pa su nam i njihovi savjeti bili dragocjeni", priča Slobodan.

Kaže da uzgaja organsku malinu, bez upotrebe pesticida i za zaštitu najviše koristi koprivu i kao prihranu, pelin i sodu bikarbonu. Navodi da je potrebno uložiti više od 1.500 KM po dunumu, primjenjivati agrotehniku i imati sisteme za navodnjavanje.

"Teško je naći radnu snagu za branje malina, kao i obezbjediti siguran plasman. Smatramo i da bi u odnosu na uložen trud i cijena trebalo da bude veća jer ima perspektive da ova grana voćarstva uspije u podmajevičkom kraju", kaže Slobodan, koji je magistar ekonomije.

Nedefinisana cijena

Otkupna cijena malina još uvijek nije definisana na tržištu. Očekuje se da bi mogla biti 2,5 KM. S obzirom na to da je malina dobro rodila, povećano je interesovanje mještana za ovu proizvodnju, a uz siguran otkup i veće podsticaje, na ovom području uskoro se mogu očekivati novi zasadi maline.

(Srpska info)