Budžet Srpske neodrživ

"Ne vidim kako ministar finansija smatra da se onaj veliki dio javnog duga koji finansira sve moguće deficite može povoljno finansirati kada nam je rast prihoda ispod kamatne stope. Sve u svemu imate prepakovan prošlogodišnji budžet uvećan za suficit i prihode koji nisu ostvareni, i sa hrabrim projekcijama rasta koje baš i nemaju temelj", kazao je Slaviša Raković, član Socijalno-ekonomskog savjeta najjače opozicione stranke (SDS).

Republika Srpska 27.11.2017 | 08:51 U Banjaluci su održane i završne konsultacije Vlade Republike Srpske sa socijalnim partnerima o izradi budžeta Srpske za narednu godinu i programu ekonomskih reformi Srpske od 2018. do 2020. godine. Iz Vlade je stiglo mnogo obećanja, a tek za godinu dana znaće se šta je od toga ispunjeno.

Budžet za narednu godinu iznosiće 3,3 milijarde maraka i za 91 milion je veći od budžeta za ovu godinu. Na otplatu dugova otići će 775 miliona maraka ili 104 miliona više nego ove godine.

Ekonomisti su ranije upozorili da budžet, čiji najveći dio ide na otplatu kredita i javnu potrošnju, neće obezbijediti razvoj i dovesti nove investicije.

Budžet koji su predstavili u sebi ne sadrži ništa razvojno, a vrijeme će pokazati da je on neodrživ i projektovan na nerealnim podacima.

 Ovo je mišljenje stručnjaka i kritičara rada Vlada RS koji smatraju da ovakav budžet, koji je ministar finansija prezentovao nije ostvariv, te da je svakome ko se bar malo razumije u ekonomiju primjetno da će i nova godina donijeti samo krpljenje budžestkih rupa, zaduživanja radi isplata plata i kašnjanja u izmirivanju obaveza Vlade.

Samim tim, u vodu pada priča predsjednika RS Milorada Dodik koji je ovih dana najavljivao da će budžet za 2018. godinu biti razvojni te pokazati da je Vlada RS pronašla način da budemo potpuno likvidni. 

Inače, ukupni budžetski rashodi u 2018. godini planirani su na nivou od 2.486.000.000 KM, što je za 36,7 miliona KM više nego budžet za 2017. godinu.

Toliko o uštedama. 

Kada govorimo o strukturi rashoda, gdje se govori o platama za lična primanja, biće povećana za pet miliona KM. I rashodi po osnovu koršćenja roba i usluga su 99,6 miliona KM, i za 800.000 KM su veći nego što su bili u nekom prethodnom periodu. Subvencije su planirane u iznosu od 97,9 miliona KM, i iste su manje za 3,4 miliona KM u odnosu na 2017. godinu. 

Ovi podaci pokazuju da su jedine uštede napravljene na subvencijama, dok se troškovi održavanja javnog sistema konstantno gomilaju.

Koliko su nerealni planovi u Vladi RS pokazuje i to da se prema budućem budžetu stručnjaci iz ministarstva finansija ophode jednako kao i prošle godine, kada su donosili budžet za 2017. koji je umjesto najavljivanih 145 miliona suficita, doživo deficit od 170 miliona.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodi da se smo svjedoci stvaranja još jednog budžeta koji opet ima namjenu samo da isfinansira dug i radnike javnog sektora, a sve ostalo je upitno.

“Mi živimo u ambijentu u kojem se zna koliko novca treba za javne službe, koliko treba da vratimo i to je to. Ako pogledamo orginalne prihode na koje oni računaju I ono što nisu izmirili u ovoj i planiraju prenijati na sljedeću godinu bojim se da tu ne ostaje novca za bilo kakav ekonomski razvoj i podsticaj. Pored toga, ova Vlada nema ni cilj da se uhvati u koštac sa problemima i da ih rješava. To najbolje pokazuje primjer iz Budžeta za 2017. godinu gdje je bilo predviđeno 44 miliona za podsticaj zapošljavanja i kompanija koje imaju izvozne performanse. Ako uzmamo u obzir da je to predstavljalo manje od 3 odsto orginalnih prihoda, to znači da je problem nezaposlenosti za Vladu RS jednako proporcijonalan izdvajanjima za njegovo rješavanje. Tako da, govoriti o razvojnom budžetu gdje nemamo jasno definisane parametre podrške razvojnom sektoru je iluzorno. Vi morate imati razvojne ciljeve koje hoćete da ostvarite budžetom, a ako nemate ciljeve i definisana sredstva po kom osnovu onda imate razvojni budžet. To je suština. Jednostavno, budžet je ovdje samo okrenut samo servisiranju dugova i ličnih dohodaka uposlenika javnog sektora koji predstavljaju glasačku mašinu”, objašnjava Pavlović.

Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista SWOT naglašava da se budžet može nazvati razvojnim tek onda kad se osjete značajna izdvajanja za nauku, što prema prednacrtu nije slučaj.

“Iznos za nauku, pa i obrazovanje je ključno pitanje kojim se treba pozabaviti. Ta izdvajanja, ne samo u apsolutnom, već i u procentualnom iznosu su još uvijek mala i nedovoljna za nešto konkretno, da se naprave neki pomaci. Nama je prijeko potrebna podrška nauci koja može biti primjenjaiva, prije svega u privredi i to bi trebalo biti glavna stavka o kojoj će se brinuti oni koji kreiraju ne samo ovaj već i naredne budžete. To bi bila jedna od stavki koja bi mogla donijeti promjene. Ovo je krucijalno polje na kojem se treba raditi, jer nije dobro stvarati tržište jeftine radne snage već tržište sa ekspertima i stručnjacima, a ako ne budemo ulagali u nauku i obrazovanje ne piše nam se dobro, aod razvoja nema ništa”, navodi Grabovac. 

Iz Partije demokratskog progresa tvrde da je prednacrt budžeta RS za 2018. godinu "već viđen" i da je u njemu dominantan rast iznosa za otplatu kredita, te da je primarni cilj da se izmire plate i penzije.

"Nema razvojnih komponenti. Imali smo uvjeravanja da će Vlada RS krenuti sa reprogramiranjem ili čak refinansiranjem dugova, ali nisu to uradili. Očigledno nemaju plan za rješavanje ogromnih dugovanja RS. Koncept je zadužiti i pokušati izdržati do oktobra 2018. godine i da isplaćuju, ako ništa drugo, bar plate i penzije i tako stvaraju privid," navode u PDP-u.

Jelena Trivić, predsjednica Savjeta za ekonomiju PDP-a je, komnentarišući ocjene iz Vlade RS da makroekeonomski pokazatelji nikada nisu bili bolji, istakla da je do 2005. godine stopa rasta BDP-a bila između šest i sedam odsto, a sada je oko 3,5 odsto uz negativnu stopu inflacije.

Slaviša Raković, član Socijalno-ekonomskog savjeta SDS-a navodi da ako je budžet razvojni treba da ga prati plan investicija, te da je bez ovog dokumenta izlišno pričati o razvoju.

"Ne vidim kako ministar finansija smatra da se onaj veliki dio javnog duga koji finansira sve moguće deficite može povoljno finansirati kada nam je rast prihoda ispod kamatne stope. Sve u svemu imate prepakovan prošlogodišnji budžet uvećan za suficit i prihode koji nisu ostvareni, i sa hrabrim projekcijama rasta koje baš i nemaju temelj. No to nije ništa novo, tako je već godinama.Jedino što je konstanta je uvećanje dubioza u zdravstvu i stalni rast gubitaka u javnim preduzećima", kazao je Raković.

(Buka)