Sutra konačna presuda Milanu i Sredoju Lukiću

U Haškom tribunalu sutra će biti izrečena konačna presuda Milanu i Sredoju Lukiću, za zločine počinjene nad muslimanima u Višegradu, od 1992.

Republika Srpska 03.12.2012 | 04:19 U Haškom tribunalu sutra će biti izrečena konačna presuda Milanu i Sredoju Lukiću, za zločine počinjene nad muslimanima u Višegradu, od 1992. do 1994. godine. Milan Lukić je prvostepenom presudom od 20. jula 2009. proglašen krivim za istrebljenje, ubistva, okrutno postupanje i nehumana djela i osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Pretresno vijeće je utvrdilo da je on direktno odgovoran za spaljivanje dvije grupe žena, djece i staraca, zatvorenih u kućama u Pionirskoj ulici i naselju Bikavac, gdje je 14. i 27. juna 1992. izgorjelo više od stotinu osoba. Sudije su zaključile da je Milan Lukić kriv za ubistvo pet Bošnjaka na obali Drine, 7. juna 1992, za ubistvo sedam radnika Fabrike „Varda“, ubistvo Hajre Korić, i za brutalno zlostavljanje zatočenika logora u kasarni u Uzamnici kod Višegrada. Milan Lukić je bio vođa paravojnih trupa „Beli orlovi“ i „Osvetnici“. NJegov rođak Sredoje Lukić, koji je prije i za vrijeme sukoba u BiH radio kao policajac, osuđen je na 30 godina zatvora zbog saučesništva u lišavanju života 59 osoba zaključanih u kućama u Pionirskoj ulici i za zlostavljanje zatvorenika u logoru Uzamnica. Zastupnici odbrane tražili su poništavanje prvostepene presude, ili bar ublažavanje kazne. Tužilaštvo je uložilo žalbu samo na presudu Sredoju Lukiću i zatražilo da on bude proglašen krivim za progon i za pomaganje i podržavanje istrebljenja i da mu se u skladu sa tim izrekne duža zatvorska kazna. U srijedu, 5. decembra, pred predžalbenim sudijom Karmelom Ađijusom na statusnoj konferenciji pojaviće se general Vlastimir Đorđević, bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Srbije i načelnik Resora javne bezbednosti /RJB/. On je u februaru prošle godine proglašen krivim za zločine počinjene nad albanskim civilima na Kosovu 1999. i osuđen na 27 godina zatvora. Očekuje se da će uskoro biti zakazak početak žalbene rasprave u ovom predmetu. Odbrana je tražila da general bude oslobođen ili da mu kazna bude smanjena. Tužilaštvo smatra da izrečena zatvorska kazna ne odražava težinu počinjenih zločina i traži da ona bude zamijenjena kaznom doživotnog zatvora. Od danas do petka, biće nastavljen glavni pretres na suđenju nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, generalu Ratku Mladiću, po optužnici za genocid, zločin protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine. Tužilaštvo je najavilo da će, osim četiri svjedoka čiji je identitet zaštićen, ispitati Refika Sokolara, policijskog inspektora, koji će dati iskaz o nekoliko incidenata granatiranja i snajperskog djelovanja u Sarajevu, te kanadskog generala Dejvida Frejzera, vojnog asistenta komandanta UNPROfOR-a u sektoru Sarajevo od aprila 1994. do maja 1995. godine. Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić namjerava da sasluša devet svjedoka odbrane Vladu Lučića, Dragana Maletića, Milana Pejića, Blaška Račevića, Zdravka Čvoru, Gorana Sikiraša, Veljka Luburu, Svetozara Guzinu i Branka Radana. Pretresno vijeće u petak, 30. novembra, je, na zahtjev tužilaštva, djelimično isključilo iskaz Gorana Sikiraša. Tužilaštvo je navelo da je "veći dio njegovog iskaza irelevantan, jer se odnosi na zločine počinjene protiv Srba, ili se radi o dupliranju dokaza koji su već usvojeni". Optužba je predala zahtjev da djelimično bude isključen iskaz Milana Pejića, nekadašnjeg načelnika Odjeljenja za uho, grlo i nos u Bolnici Koševo, u dijelu gdje govori o prisustvu pripadnika "zelenih beretki" u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Optužba tvrdi da pojedini dijelovi Pejićevog iskaza "ni na koji način nisu povezani sa zločinima pomenutim u optužnici". Sutra se nastavlja izvođenje dokaza optužbe na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Krajine Goranu Hadžiću. Optužnica ga tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem „trajnog uklanjanja većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva iz velikog dela Hrvatske“ kako bi te teritorje postale „dio nove države pod srpskom dominacijom“.