Pronađena masovna grobnica Srba

Na inicijativu udruženja "Jadovno 1941. " iz Banjaluke, organizovana je dvodnevna ekspedicija čiji je zadatak bio da na području ostrva Paga, na rtu Slana, locira mjesto na kome su u noći između 14 i 15. avgusta 1941. godine ustaše poklale 91 dijete uzrasta do petnaest godina, 293 ženske osobe i 407 muškaraca.

Region 03.10.2017 | 15:49 "Članovi ekspedicije raspolagali su sa nekoliko fotografija koje su uradili italijanski vojnici početkom septembra 1941. i oskudnim pisanim materijalima koji su samo približno opisali lokaciju stratišta", rekao je za Srnu predsjednik Udruženja "Jadovno" Dušan Bastašić.

On je pojasnio da je za odluku o odlasku na teren presudna bila fotografija iz istog perioda snimljena sa samog stratišta, koja je u arhiv Udruženja stigla nedavno iz Italije, a na kojoj je vidljiv širi prostor oko tog mjesta.

"Veliku pomoć u lociranju stratišta pružio je lokalni mještanin, dobar čovjek i poznavalac terena koji nije odustao od potrage ni onda kada se činilo da će misija biti neuspješna", kaže Bastašić.

"Uspinjući se po teško pristupačnom i strmom terenu, na oko 300 metara vazdušne udaljenosti od mora, nedaleko od uvale Malin, ekipa je stigla do male visoravni blagog nagiba sa koje je bio vidljiv krajolik istovjetan onome na 76 godina staroj fotografiji", rekao je on.

Mada je od ljeta 1941. priroda učinila svoje, na tom mjestu, udaljenom oko šezdeset metara od ruba visoravni Fornaža na sjeveru, kako kaže Bastašić, jasno su vidljivi tragovi pedeset metara dugog rova i nekoliko drugih, dvadesetak metara dugih postraničnih rovova gdje je ubijena 791 žrtva.

"Tek dolaskom na mjesto zločina može se pretpostaviti kakav težak i mučan put su prešle žrtve hodajući skoro dva kilometra po kamenoj pustinji od mjesta logora Slana do mjesta gdje su bile mučene i ubijene. Ništa lakše nije bilo ni ženama sa djecom koje su od logora u Metajni u utrobi broda bile prevezene do uvale od koje je trebalo preći oko pola kilometra oštrog uspona do iskopanih rovova", ističe Bastašić.

On je dodao da su članovi ekspedicije snimili niz fotografija i video-zapisa, a lokacija i put do nje snimljeni su GPS aparatom.

"Na tom mjestu, zločin je počinjen noć uoči katoličkog praznika Velike Gospe 1941. godine, kada su ustaški zločinci neposredno pred zatvaranje logora Slana i Metajna od strane italijanske vojske imali namjeru da pobiju sve preostale logoraše", podsjeća Bastašić.

On je rekao da su se sutradan ujutro, nakon što su ustaški zločinci dovršili krvavi pir, pijani i krvavih uniformi, priključili litiji koja se kretala ulicama grada Paga i završila u katoličkoj crkvi u centru grada.

Bastašić navodi da su, zbog raspadanja tijela žrtava i straha od zagađenja vode za piće, italijanski vojni sanitarci dvadesetak dana nakon zločina izvršili ekshumaciju i spaljivanje tijela čiji su pepeo i nagorjele tjelesne ostatke zatrpali u iste rovove u kojima su žrtve bile ubijene.

"Pošto teren rta Slana obiluje podzemnim vodama koje tokom kišnih perioda izviru i slivaju se prema moru, pepeo i ostaci spaljenih tijela nošeni su proteklih osam decenija prema plavoj grobnici paških vrata gdje je ljeta 1941. svoje živote završio najveći broj žrtava, od njih najmanje 8.020 ubijenih na ovom hrvatskom ostrvu“, navodi Bastašić.

On ukazuje da danas na ostrvu Pagu, na mjestu nekadašnjeg logora, nema spomenika koji bi podsjećao na stravičnu sudbinu nedužnih žrtava, Srba i Jevreja.

Spomen-ploča u uvali Slana, postavljena 1975. godine, razbijena je 1991. a one obnovljene 2010. i 2013. godine, razbijene su nakon svega nekoliko dana.

"Potomci žrtava okupljeni oko udruženja `Jadovno 1941.` u junu 2015. godine na mjestu nekadašnjeg logora Slana, na brežuljku između srpskog i jevrejskog logora postavili su i osveštali Časni krst", dodao je Bastašić.

(Srna)