Incko u problemu zbog finansija

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini muči se s finansijama, a koliko je stanje dramatično, govori i nezvanična informacija do koje je ''Faktor'' došao prema kojoj su zamalo bili i deložirani iz zgrade u Sarajevu.

Bosna i Hercegovina 31.07.2017 | 17:30 OHR se sigurno neće zatvoriti još neko vrijeme, budući da je i dejtonska kategorija, međutim upitani su i njegov kapacitet i stvarne mogućnosti pa i uopšte želje za nekim djelovanjem i miješanjem u svoje nadležnosti BiH.

Sve smanjeno za pola

Prema podacima od prošle godine, u OHR-u radi 89 domaćih radnika i 15 stranih državljana, među kojima je i šef Valentin Inzko. Od 2009. godine, kad je imenovan kao vjerovatno posljednji visoki predstavnik, budžet mu je smanjen za 47 posto, a broj osoblja za 53 posto!

U međuvremenu je od OHR-a izdvojena funkcija specijalnog izaslanika EU-a koju sad obavlja šef Kancelarije EU u BiH, a i ta funkcija je zamalo ukinuta u februaru ove godine jer u Briselu je smatraju suvišnom. Sve ovo navedeno je i u Inzkovim izvještajima o poslovanju koje šalje u Ujedinjene nacije i objavljuje na službenim stranicama.

Prvi egzistencijalni problem s kojim se Inzko suočio bio je prostor za smještaj osoblja. Kirija u zgradi Unioninvesta u sarajevskim Kovačićima postala im je preskupa, pa se išlo na varijantu traženja jeftinijeg.

Međutim, gdje god su pokucali na vrata, vlasnici poslovnih prostora su mu, čuvši o kome je riječ, odmah na papir stavili još "papreniju" brojku. Na kraju su ostali u istoj zgradi jer su dobili popust od dvadesetak posto u odnosu na prijašnju cijenu.

Istovremeno su dobili i manji prostor, jer su neke kancelarije zaključane, pa se sad moraju malo "gurati". Tako će to trajati još koji mjesec, a za dalje će se vidjeti.

Inzko je svojevremeno imao osnovnu platu jednaku onoj komesara Evropske unije, koja je tačno 19.909,89 eura. Na to treba dodati ostale naknade. On je prije nekoliko godina saopštio da je svoju platu prepolovio, što bi značilo da danas zarađuje stotinjak hiljada eura godišnje, iako je u javnost puštena i nikad potvrđena informacija da mu je plata smanjena na "skromnih" pet hiljada eura.

Nedavno je morao prepoloviti i plate većeg broja zaposlenih OHR-a, naravno domaćih. Da bi se izbjeglo otpuštanje, neki su nastavili raditi na pola radnog vremena. Više puta je, uglavnom u prepucavanju s Miloradom Dodikom, troškove OHR-a pravdao time da se oni ne plaćaju iz budžeta u BiH.

Članice PIC-a kasne s uplatama

Budžet OHR za 2016/17. godinu iznosi 5,9 miliona evra, koje uplaćuju zemlje članice Savjeta za provođenje mira, i manji je nego ranijih godina. EU daje 54,37 posto novca, SAD 22, Japan deset, Rusija 1,2, Kanada 3,03, Organizacija islamske konferencije 2,5 posto novca, dok ostale članice plaćaju zajedno 6,9 posto. Barem bi to tako trebalo biti.

Međutim, ne bi bilo prvi put da zemlje članica Savjeta za provođenje mira (PIC) u BiH ne uplaćuju svoj udio. Budući da je šef OHR-a na godišnjem odmoru u Americi gdje prati suprugu koja nastupa u tamošnjim operama, nismo mogli dobiti potvrdu koje zemlje kasne s "kontribucijom" i na naš upit tek smo dobili odgovor da sve što se tiče budžeta OHR-a, uplata, isplata, kašnjenja doznaka i slično "možemo naći na njihovoj internet stranici".

Sudeći prema tim izvještajima, OHR se s ovim problemom suočava skoro svake godine, a jednom se ovo pitanje "kašnjenja" s uplatama našlo i u komunikeu, odnosno službenoj izjavi objavljenoj nakon sjednice ambasadora koji čine Upravni odbor PIC-a.

''Upravni odbor PIC-a potvrđuje da sva rezervisana sredstva za neraspodijeljene i nenaplaćene prihode jesu i ostaju opravdani troškovi OHR-a. Pozivamo sve neplatiše da uplate svoje doprinose'', saopšteno je tako u predzadnjoj rečenici komunikea od 5. decembra 2013.

Uslovi za zatvaranje OHR-a su odavno poznati i na tom, dijelom nejasnom, spisku "pet plus dva ciljeva i uvjeta" su rješavanje pitanja državne i vojne imovine, fiskalna održivost, vladavina prava, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, provođenje arbitražne odluke za Brčko Distrikt, kao i "pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora PIC-a".

Međutim, zatvaranje OHR-a može se očekivati onog trenutka kad BiH dobije kandidatski status za članstvo u EU ili čak neposredno prije toga budući da BiH s ovom kancelarijom s ovakvim ovlašćenjima "kao poluprotektorat" ne može ući u EU.

Al' se nekad dobro jelo...

Već danas su OHR i Inzko nevidljivi u političkom sistemu BiH, za razliku od Paddyja Ashdowna koji je dnevno znao smijeniti desetak bh. zvaničnika. U svom mandatu od juna 2002. do januara 2006. ovaj Britanac je naplatio ukupno više od milion evra.

Šveđanin Carl Bildt, za godinu i po dana koliko je proveo u BiH zaradio je oko 450.000 evra, a približno isti iznos inkasirali su i Nijemac Christian Schwarz-Schilling i Slovak Miroslav Lajčak. Španac Carlos Westendorp, koji je dužnost visokog predstavnika u BiH obavljao od juna 1997. do jula 1999. godine, zaradio je oko 600.000 evra.

Wolfgang Petritsch je za 32 mjeseca koliko je proveo u BiH dobio oko 800.000 evra. Inzko se u posljednjih osam godina uglavnom fokusirao na pisanje negativnih izvještaja koja je čitao pred Savjetom bezbjednosti UN-a u New Yorku ili oštre osude poteza, uglavnom Milorada Dodika, izražavanja žaljenja i zabrinutosti.

Izvor: Faktor.ba