DW: Zabrinjava stanje na Kosovu

Bundestag je produžio mandat Bundesvera na Kosovu na još godinu dana, a predstavnici svih poslaničkih grupa osudili su pominjanje "velike Albanije" i izrazili zabrinutost zbog mogućnosti da Ramuš Haradinaj, čiji su "ideologiju" pojedini poslanici uporedili sa neonacističkom, postane premijer, piše Deutsche Welle (DW).

Region 23.06.2017 | 15:13 Navodi se da je to bio standardni "deža vi" pred ljetnju pauzu Bundestaga.

DW objašnjava da svake godine krajem juna pred njemačke parlamentarce dođe i pitanje o produžetku mandata Bundesvera u okviru Kfora, svake godine se malo uzburkaju duhovi, padne po koji vatreni govor predstavnika Ljevice koja se protivi tom vojnom angažmanu Njemačke, ali svake godine onda vladajuća većina rutinski izglasa produžetak mandata na još godinu dana.

DW navodi da je u utorak 22. juna to učinjeno glasovima vladajućih demohrišćana, socijaldemokrata, kao i većine poslanika Zelenih: od 573 prisutnih, 513 je bilo za, 55 protiv (50 iz Levice, troje SPD, dvoje Zeleni), petoro uzdržanih (svi Zelenih). Pri tome je maksimalni broj vojnika koje Njemačka može da drži na Kosovu smanjen sa 1.350 na 800, što doduše neće imati praktične posljedice jer Bundesver trenutno na Kosovu ima 550 vojnika.

Poslanik Gernot Erler (SPD), član Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, priznao je da je naporno što se svake godine sa istim argumentima vodi ista debata, ali je zastupao stav da je vojno prisustvo i dalje neophodno zbog provokacija poput slanja brendiranog voza sa natpisima "Kosovo je Srbija".

„Da, postoje lokalne policijske snage, kao i delatne jedinice Kosovskih oružanih snaga, ali i dalje postoji potreba za međunarodnim snagama Kfora čak i ako se njihovi zadaci sve više mijenjaju - od intervencija ka savjetodavnoj ulozi", ocijenio je Erler.

On je naveo da "svako ko malo poznaje situaciju na Kosovu i sagleda ukupnu situaciju u regionu Zapadnog Balkana ne može da protivureči da je Kfor i dalje potreban, 18 godina nakon rata".

„Dakle, sve je u redu? Ne, nije sve u redu. Stanje na Kosovu nas veoma zabrinjava", dodao je Erler.

On se osvrnuo na nedavne izbore na kojima je pobjedu odnijela takozvana koalicija komandanata bivše OVK.

„Njihov kandidat za šefa Vlade je Ramuš Haradinaj, čovjek pod sumnjom za ratne zločine koji nije iza rešetaka samo zato što su svjedoci povlačili svoja svjedočenja ili su smrtno stradali pod nerazjašnjenim okolnostima“, rekao je Erler.

Podsjetio je da je druga najjača snaga „lijevo-nacionalistička grupacija“ Samoopredeljenje čiji lider Aljbin Kurti otvoreno traži ujedinjenje sa Albanijom i prekid pregovora sa Beogradom ako Srbija ne prizna nezavisnost Kosova.

„Jedan od ovih izbornih pobjednika će u svakom slučaju biti dio sljedeće Vlade. Onda, drage koleginice i kolege, ostaje rebus kako će Kosovo riješiti osnovne zadatke poput borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije te suočavanja sa ratnim zločinima“, naglasio je Erler.

Poslanica Ljevice i Erlerova koleginica iz Spoljnopolitičkog odbora Sevim Dagdelen počela je obraćanje oštrom kritikom kosovske misije Bundesvera, najduže u istoriji njemačke vojske.

„Milijarde su date za tu misiju, milijarde su isparile u okviru privredne pomoći. Ishod je čista katastrofa.Stanje na Kosovu je uvek bilo politički osetljivo, ali sada su ekstremisti na Kosovu definitivno prevladali“, ocenila je Dagdelenova.

DW navodi da se i ona osvrnula na izbornu pobjedu Ramuša Haradinaja i drugih vođa bivše OVK. Haradinajevu „ideologiju“ je uporedila sa onom koju ima njemačka Nacional-demokratska partija (NPD), inače stecište neonacista.

"Njemačke trupe štite 'tvorevinu' na čijem je vrhu čovjek koji želi da zapali cijeli Balkan. Svjedoci koji su stradali tokom haškog suđenja Haradinaju su upečatljiv bilans vašeg saveznika na putu ka pravnoj državi na Kosovu", poručila je poslanica Levice njemačkoj Vladi. Dagdelenova je kazala da „Haradinaj traži Veliku Albaniju".

"Nasilno bi hteo da anektira bezmalo trećinu srpske teritorije. Čak i grad Niš bi pripadao tom etno-nacionalističkom košmaru. Nalazim da je sramotno što su takvi ljudi u očima njemačke Savezne vlade garanti demokratskog razvoja na Kosovu“, rekla je ona.

Dodala je da Kosovo postaje „islamistički teroristički centar“ i da nijedan region u Evropi u odnosu na broj stanovnika nije dao više ljudi „ubilačkim bandama u Siriji“, dodavši da je "ne čudi što u razmatranju o Kforu u (njemačkoj) Vladi to uopšte nije ni bila tema".

"Vi delate po principu tri majmuna: ništa ne čujem, ništa ne vidim, ništa ne govorim. Mislim da tome mora da dođe kraj. Ova razorna njemačka politika na Balkanu mora da se prekine. Uz to želite da primorate Srbiju na protivpravno priznanje jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, koje ste, kršeći evropsko pravo, načinili jednim od kriterijuma u pristupnim pregovorima.
Za razliku od toga, ekstremistima i nacionalistima na Kosovu prostirete crveni tepih", završila je ona.

Sljedeći govornik Franc Jozef Jung, poslanik vladajućih demohrišćana (CDU) i bivši ministar odbrane, odbacio je kritike Ljevice i rekao da je devedesetih godina prošlog vijeka „masovnim silovanjima i pogubljenjima na Balkanu nastala situacija koja bez intervencije NATO i time našeg Bundesvera ne bi vodila stabilnosti i miru“.

On je podržao nastavak mandata Kfora i dodao da su "kosovske snage bezbjednosti u stanju da uspostave bezbjednost tokom, primjera radi, velikih demonstracija ili nasilnih sukoba".

"Kfor danas predstavlja dodatno osiguranje, ukoliko stanje ponovo postane nestabilno. Ovde prije svega mislim na sjeverno Kosovo. (…) Istina je da su ukinute ilegalne srpske paralelne strukture na polju pravosuđa i bezbjednosti, da je recimo most u Mitrovici ponovo otvoren, ali još nedostaje Zajednica srpskih opština - nju sada mora omogućiti kosovska strana - kako bi se dalje išlo u pravcu stabilnog i mirnog razvoja na Kosovu", naveo je poslanik stranke kancelarke Angele Merkel.

Jung se takođe osvrnuo na pominjanje Velike Albanije tokom kampanje nazivajući to "suštom suprotnosti onoga što podrazumijevaju mirni razvoj i stabilizacija", kao i prijetnje prekidom pregovora sa Beogradom.

„Moje visoko poštovane dame i gospodo, nakon izbora još nije jasno kako će izgledati nova Vlada. Ali jedno mora biti jasno formulisano: da će se proces normalizacije dalje intenzivirati, da će napredovati pravna država, da će biti vođena borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i da će borba protiv Islamske države na Kosovu biti odgovarajuće pojačana jer ovo su uslovi za budući stabilni i mirni razvoj u ovom regionu, takođe u ekonomskom pogledu“, zaključio je Jung.

Poslanica Zelenih Mariluize Bek pozvala je kolege da uprkos brojnim većim krizama u svijetu ipak malo podrobnije pogledaju situaciju na Zapadnom Balkanu.

„Nažalost moram reći da u tom regionu vidim akutnu i zapaljivu situaciju, daleko opasniju od onoga kakvom je ovde obično shvatamo“, rekla je ona. Bekova je, nabrajajući kakvo je stanje u zemljama regiona, došla i do Srbije koju je ocijenila kao "stabilnu".

Ona je podsjetila na knjigu „Mesečari“ istoričara Kristofera Klarka o izbijanju Prvog svjetskog rata, rekavši da nas ta knjiga uči koliko je Zapadni Balkan krhko područje i kakvu eksplozivnu snagu ima.

„Uz to imamo i nešto novo: Rusija se gura da bude igrač na Zapadnom Balkanu. Zapravo opet imamo tektonske odnose koji su vodili izbijanju Prvog svjetskog rata: srpsko pravoslavlje koje se orijentiše prema Rusiji, hrišćansko-katoličku Hrvatsku sa vezama prema Rimu i muslimansko stanovništvo povezano sa nasleđem Otomanske imperije.

Ko se ne suoči sa ovim pitanjima, sa dugim crtama istorije, taj neće ni razumjeti teškoće koje sada imamo na Balkanu“, rekla je poslanica Zelenih. Ona nije puno govorila o Kosovu, rekavši samo da nad Balkanom „visi Damoklov mač fantazije o etnički homogenoj Velikoj Albaniji“.

„Nije umirujuće što je partija Aljbina Kurtija, jednog nacionaliste i proklamovanog velikoalbanca, na izborima na Kosovu postala druga najjača snaga, a tu je i Haradinaj koji je, kako svi znamo, izmakao Haškom sudu samo zbog situacije sa svedocima“, ocijenila je Bekova.

DW navodi da će njemačke poreske obveznike misija Bundesvera na Kosovu u sljedećih godinu dana koštati 42 miliona evra.

Izvor: Agencije