Vaskrs u semberskoj ravnici
Najveći pravoslavni praznik Vaskrsenje Hristovo u semberskoj ravnici i na majevičkom pobrđu obilježava se nizom običaja koji se ne upražnjavaju u ostalim krajevima.
Republika Srpska 09.04.2017 | 14:45
Običaj Lazarica nikada nije prekidan u Semberiji, pa čak ni u vrijeme kada su brojni vjerski običaji bili zabranjivani. Lazarice su nekada polazile iz sela Batković u kome žive Karavlasi, daroviti muzičari. Lazarske pjesme pjevaju žene Karavlaha, djevojčice plešu ritualnu igru, a muškarci sviraju.
Ova kuća bogata
ima dosta dukata.
Okreni se, Lazare,
domaćinu za zdravlje...
U novije vrijeme Lazarice organizuje SKUD "Semberija". One nakon liturgije u Hramu svetog Velikomučenika Georgija idu bijeljinskim ulicama, a ispred zgrade Gradske opštine, gdje ih po običaju uvijek dočekuje gradonačelnik, izvode svoje pjesme i ples. Igre gradskih Lazarica su stilizovane i sa koreografijom, ali za njima ne zaostaju ni one, starinske, iz semberskih sela.
Praznovanje Vaskrsa nastavlja se na Cvijeti, a onda tokom Velike sedmice sve do narednog utorka, trećeg dana po Vaskrsu.
Većina semberskih domaćina, pošto su u vrijeme vaskršnjih praznika intenzivni poljoprivredni poslovi, posebno u ratarstvu, nastoje da prije njih obave i što više zasije njiva, kako bi se od Velikog četvrtka praznovalo.
Običaj je da se na Veliki petak boje vaskršnja jaja. Prvo obojeno jaje uvijek je crvene boje i ostavlja se u kući do narednog vaskrsa da štiti ukućane i imanje od nevolja.
Vaskrs se proslavlja porodično, a u sela dolaze gosti - rodbina zaposlena u ostalim mjestima, prijatelji, kumovi i poznanici. Djeca od ranog jutra, sa korpicama ukrašenim cvijećem, idu od kuće do kuće i od domaćica dobijaju šarena jaja. kasnije se te dječije družine okupe na nekoj utrini, tucaju se jajima i vesele se najradosnijem pravoslavnom prazniku.
Običaj je da se na Vaskrs oblači nova odjeća, jer se vjeruje da tako obučeni ukućani budu blagosloveni tokom cijele godine. Pošto tog dana prestaje veliki post, vaskršnja gozba je bogata i sa dosta mesa.
U nekim selima drugi dan Vaskrsa - Vaskršnji ponedjeljak - obilježava se kao seoska molitva ili preslava. Tako je, pored ostalih, u Brocu i Trnjacima. Nekada su tog dana održavani i veliki vašari na kojima su se okupljali mještani okolnih sela. U nekim selima, na primjer, tog dana posjećuju se groblja, a u nekima se to čini na Mali Vaskrs - nedjelju dana po Vaskrsu.
U Suvom Polju održava se jedinstven običaj – Tucijada. Takmičenje u tucanju vaskršnjim jajima. Ova manifestacija našla se u kalendaru kulturnih događaja u Semberiji. Tom prilikom se upražnjava i zanimljiva igra kolčića, neka vrsta čobanskog nadmetanja.
Mještani ovoga sela okupljaju je na molitvištu u Donjem Suvom Polju, pa nakon tucanja jajima pobiju kolčić u zemlju, visine pedesetak centimetara. Na njegov vrh postave metalne novčiće, a onda kolčić udaraju palicom. Novčanice padaju na zemlju, a pobjednik je takmičar koji pogodi koliko će novčića pasti na "glavu" ili "pismo". Za svaki pogođeni novčić dobija se po jedno šareno jaje.
Ovaj običaj nekada je upražnjavan je u svim semberskim selima. Ponegdje se ova modifikovana igra naziva „klis“ ili „firiz“. U ovom selu mještani su nedavno postavili i spomenik vaskršnjem jajetu. To je, za sada, jedini spomenik ove vrste južno od Save i Dunava.
Suvopoljci sada ovom običaju daju nove sadržaje - izbor najljepšeg i najjačeg šarenog jajeta i slično. Okupljanje na tucijadi i igri kolčića traje po cio dan, a na tu svečanost dolaze svi Suvopoljci koji žive u zapadnoevropskim zemljama, Srbiji i ostalim krajevima.
Nakon proslave Vaskrsa Semberci ponovo prionu na posao. Nastavljaju proljetnje radove, a onda se pripremaju za novu pravoslavnu svečanost - obilježavanje Đurđevdana.
I to je veliki kolektivni događaj u ravnici - praznik za pamćenje.
Autor: Tihomir Nestorović
BN televizija
Komentari / 0
Ostavite komentar