Crkva brvnara proslavila slavu

U crkvi brvnari u selu Vaganu , na području opštine Rudo, svetom liturgijom i lomljenjem slavskog kolača proslavljena je krsna slava hrama i veliki pravoslavni praznik Blagovjesti.

Republika Srpska 07.04.2017 | 18:59 Još u srednjem vijeku, nedaleko od sadašnje crkve brvnare u Vaganu, postojala je crkva sa mnogo monaha a kad je, u naletu zla srušena, monaštvo je sa narodom sagradilo ovu, novu, svetinju.

Istoričar Predrag Ostojić iz Rudog kaže da je ta crkvica spaljena u ustanku srpskog naroda ovog kraja protiv turskih zulumćara 1875.godine.



„ Poslije sloma ustanka narod je pobjegao privremeno u Srbiju, a kad se vratio 1878.godine ju je obnovio dajući joj konačan izgled. Pored ove, na ruđanskoj opštini postoje još dvije crkve brvnare, jedna na Bijelom Brdu, a druga u Anđićima“, dodao je Ostojić.

Arhimandrit Jovan Gardović , iguman manastira Svetog Nikole u Dobrunskoj Rijeci, organizovao je proteklih godina parohijane okolnih sela da se sanira krov i pod crkve i izgradi parohijski dom i drugi propratni objekti.

„ Pobuđen tim da objekat hrama od brvana propada pozvao sam domaćine ovog kraja da pomognu da se sanira ono što je vremenom oštećeno. Odziv ljudi bio je veliki, pomoć je pristizala u građevinskom materijalu, novcu ili nadnicama tako da je porta dobila sasvim nov, lijep i funkcionalan izgled“, naveo je Gardović.

Za selo Vagan i za sam hram vezano je niz legendi koje su se prenosile sa generacije na generaciju.

Priča se da je selo dobilo ime po manastirskim vagama gdje se vagalo žito i ostala ljetina i da je do manastira Dobrun iz njega bio izgrađen mljekovod koji se sastojao od drvenih čunkova.



Domaćin Nikola Ćirović, čija je kuća najbliža crkvi, priča da je poslije Drugog svjetskog rata hram bio zapušten i da su ga čobani ograđivali da ga stoka ne oskrnavi.

Kaže da su mu pričali kako je njegova baka, u vrijeme kad nije bilo tamjana, kadila ikone zapaljenom smolom i četinom.

„ Pričalo se kako je neki domaćin, na mjestu Crkvine, gdje je davno bila pravoslavna bogomolja, u drvetu pronašao roj pčela. Proširio je šupljinu, izvadio pčele, stavio roj na zemlju i zapalio krpu da se one od dima ne vrate gdje su bile. U toku večeri su seljaci vidjeli kako sa tog mjesta izlijeće ogromna plamena ptica i nestaju put Čajniča“, ispričao je Ćirović.

(BN televizija)