Teška sudbina izbjeglih lica

Više od dvije decenije nakon završetka rata, a mnogi izbjegli i raseljeni, kojima se ni do danas ne zna tačan broj, nemaju riješeno jedno od osnovnih životnih pitanja – krov nad glavom. Izbjegli i raseljeni ogorčeni, u emisiji "Izazovi" BN televizije ističu: tražićemo pravdu da se naši problemi konačno primjete.

Republika Srpska 17.03.2017 | 23:02 Srbi koji su napustili vjekovna ognjišta danas žive mučan i težak život. Zbog neriješenog stambenog pitanja i nezaposlenosti, Srbi protjerani iz Sarajevske i Zeničke regije sve više traže mogućnost za iseljavanje širom svijeta, poručeno je u emisiji "Izazovi" BN televizije.

"Svakodnevno se krše ljudska prava izbjeglica. Zamislite ljude koji nemaju nikakva primanja 20 godina - njima se isključuje električna energija. Razni nameti. Kako objasniti da taj čovjek to može da preživi. Nemate pojma koliko se ljudi pate, koliko se uništava ljudsko dostojanstvo", rekao je Dušan Stevanović, predsjednik Udruženja izbjeglih i raseljenih Srba Zeničke regije.

Izbjegli i raseljeni ogorčeni, organizuju se u udruženja i traže pravdu da bi svoje probleme učinili vidljivim.

"Ne može BiH u EU, a da ima neriješeno ovo pitanje. Mi ćemo ući u veliki posao. Nećemo birati sredstva i nećemo žaliti živote da dokažemo to da ova vlast treba da sluša narod, jer je ovo posljednji trenutak. Ovo je nedopustivo", dodaje Stevanović.

Zbog nefunkcionisanja sistema na nivou entiteta kolektivni centri su nažalost i sada naša realnost. U BiH ih ima više do 120.

"U Republici Srpskoj ima 12 kolektivnih centara, a projektom CEF 2 koji finansira Evropska banka za obnovu i razvoj planiramo da se ti kolektivni centri zatvore. Projekat treba da se završi 2018. godine, a ono što je najbitnije, novac je obezbijeđen", ističe Predrag Jović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Republika Srpska nikada nije imala strategiju za izbjelga i raseljeljena lica, poručeno je u emisiji "Izazovi", BN televizije.

"Koliko je ljudi izgubilo raseljenički status, jer je svake dvije godine bilo potrebno vaditi ličnu kartu i plaćati 20-30 maraka", kaže Vidomir Banduka, predsjednik Zavičajnog udruženja „Srbi Sarajevske regije“ iz Bratunca.

Istoričari smatraju, iseljavanje Srba sa vjekovnih ognjišta je dio nekog projekta koji seže do daleke prošlosti.

"Došli smo do završne faze tog projekta, do vrha ledenog brijega, jer šta je danas Republika Srpska? Samo ostaci ostataka srpskog naroda... U BiH jedino Republika Srpska garantuje opstanak srpskog naroda zapadno od rijeke Drine", zaključuje doc. dr Draga Mastilović, dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.

U udruženjima izbeglih i raseljenih kažu da su do sada predali hiljade zahtjeva za povratak i obnovu imovine, koji skupljaju prašinu u ladicama nadležnih službi, istaknuto je u emisiji "Izazovi" BN televizije.



(BN televizija)