"Savini" prizvodi na svjetskim tržištima

Bijeljinska “Sava” ostaje u srcu Semberije. Vlasnik ove prehrambene industrije Milorad Krstić je gostujući u emisiji “Puls” BN televizije rekao da je odustao od preseljenja fabrike u Makedoniju. On je istakao da se “Savini” proizvodi danas mogu kupiti širom svijeta, naglašavajući da Semberija ne može da proizvede dovoljne količine voća i povrća, koliko “Sava” može da preradi i proda.

Republika Srpska 02.03.2017 | 21:45 Od vlasnika auto-perionice do prvog čovjeka poslovne imperije u Njemačkoj u čijem sklopu je pet firmi. Milorad Krstić, između ostalog vlasnik i Prehrambene infustrije “Sava” iz Bijeljine kaže da je u ovu industriju nakon privatizacije uložio 11 miliona evra.

Pomoći državnog aparata nije bilo, a kako naglašava, nije je ni očekivao. Od 2010. godine do danas, proizvodi bijeljinske “Save” izvoze se širom svijeta.

“Otvorili smo tržište u Kanadi, Australiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Rusiji, Njemačkoj, Italiji. Nikada `Sava` nije imala ovakve perspektive na svjetskom tržištu, kao što ih danas ima.”

Ipak, Krstić ističe da je poslovanje solidno. Kreditna zaduženja ne podržava, iako su ona, bar zasada neophodna.

“`Sava` nema kreditnih zaduženja. Jedini dug koji ta firma ima je dug prema meni kao vlasniku. To nije opasno za firmu. Međutim, i to bi trebalo da se riješi. Mislim da će `Sava` potpuno samostalna biti za tri godine”, prognozira Krstić.

Kada je u pitanju saradnja sa semberskim poljoprivrednicima, Krstić kaže da je u toj saradnji žrtva sopstvenog očekivanja.

“Ne može `Sava` proizvesti, koliko Semberija može da da` - su rečenice u koje sam ja vjerovao. Međutim, kada je došlo do proizvodnje, onda sam ustanovio da Semberija može da zadovolji potrebe `Save` samo u par procenata. Moje razočarenje nije možda 100 % opravdano, jer je `Sava` i prije sarađivala sa Crnom Gorom, Makedonijom, Srbijom (Vojvodinom), samo što u to vrijeme to nije bilo inostranstvo. Sada smo prinuđeni da uvozimo, plaćamo carinu, PDV itd. Neprirodnost ovog podneblja nisam na vrijeme shvatio”, ističe Krstić u “Pulsu” BN televizije.

Posao privrednika u BiH otežava komplikovana birokratija.

“Možda je to uzrokovano time što mnogi ljudi zauzimaju funkcije po političkim linijama. Ipak, nije to toliko veliki problem. Lagao bih kada bih rekao da zbog toga ne možemo da funkcionišemo. Jednostavno, za ovakve uslove, možda imamo previše birokratije.”

Osim što je uspješan privrednik, Krstić je autor knjige “Prodana demokratija – put u ropstvo”.

“Prodana demokratija počinje na najnižim nivoima”, objašnjava Krstić.

On dodaje da se glasovi nude i prodaju političarima i prije nego što budu izabrani, i u prilici da bilo šta odlučuju, što predstavlja prvi stepen prodane demokratije.

Krstić tvrdi da se ne može precizno reći ko je prava vlast u jednoj državi, objašnjavajući da su stvarni svjetski vladari – vlasnici krupnog kapitala.

(BN televizija)