Šta diktira uvoz i izvoz robe u BiH?

Uvoznički lobi u sprezi sa domaćom politikom te nepostojanje apsolutno nikakve strategije krivci su za to što je BiH u protekloj godini uvezla hrane za 2,24 milijarde KM, mišljenje je domaćih poljoprivrednika i ekonomista.

Bosna i Hercegovina 28.01.2017 | 17:12 Da situacija bude tragičnija, radi se najviše o proizvodima za koje domaći proizvođači imaju sve uslove za kvalitetnu i obimnu proizvodnju.

"Uvoz južnog voća, na primjer, nije problem, ali sve ono što kod nas uspijeva, a mi uvozimo, je stvar sprege domaće politike i lobija, koji tačno određuju koliko čega ćemo uvesti i izvesti", kazao je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

On ističe da nije nikakva tajna da desetak ljudi drži čitavo bh. tržište, a to pokazuje i stanje porijekla robe po supermarketima.

"Gledajte, kod nas nema nikakve ravnoteže. U svim supermarketima bi moralo biti najmanje 50 odsto domaćih proizvoda, a ostatak neka bude iz inostranstva", rekao je on.

Dojčinović je trgovačke lobije označio i kao krivce za slab izvoz domaćih proizvoda.

"Naši kamioni kada krenu s robom u druge zemlje stoje na granici po 15 dana, hrana se testira po ne znam ni ja koliko puta, traže nam masu nekih papira, dok njihovi prođu kako hoće, niko ne smije da ih zaustavi", kaže on.

Dojčinović se osvrnuo i na kvalitet robe koja se uveze u BiH, koja je, prema njegovom mišljenju, u najmanju ruku često sumnjivog kvaliteta.

"Mi kada i uspijemo nešto izvesti, to je roba najvišeg kvaliteta, a u isto vrijeme uvozimo, u najboljem slučaju, proizvode veoma sumnjivog kvaliteta", istakao je Dojčinović.

BiH je, doduše, u prošloj godini uvećala izvoz za 12,4 odsto, što je iznosilo 700,8 miliona KM, ali i dalje se radi o cifri koja je više od tri puta manja od uvoza.

Najveće izvozne stavke u prošloj godini bile su voće i povrće (izvoz vrijedan 166,5 miliona KM), žitarice i proizvodi od žitarica (154,6 miliona KM), te meso i prerađevine od mesa (133,8 miliona KM).

Najveći rast izvoza u prošloj godini zabilježen je kod šećera, 58,1 odsto, na 68,5 miliona KM, te žitarica i proizvoda od žitarica, 45 odsto, na 154,6 miliona KM.

Doprinos rastu izvoza dali su i mliječni proizvodi i jaja sa povećanjem od 11,3 odsto na 12 miliona KM, kao i riba i prerađevine od ribe s rastom od 10 odsto na 14,9 miliona KM.

U isto vrijeme najviše je uvezeno žitarica i proizvoda od žitarica, u vrijednosti 450 miliona KM, mesa i prerađevina od mesa 318,7 miliona KM, te povrća i voća u vrijednosti 316,2 miliona KM.

"Osnovni problem BiH je taj što zemlja apsolutno nema nikakvu strategiju izvoza. Mi moramo jasno definisati našu strategiju i krenuti tim putem, a ne da prodajemo Šećeranu zabadava, puštamo 'Kosmos', koji je pravio bivšoj Jugoslaviji devizne rezerve, da propada", kazao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Pored, kako kaže, lutanja bez cilja i pravca, bh. privrednici nisu zaštićeni u odnosu na proizvođače koji funkcionišu u uređenijim zemljama i nalaze se u daleko inferiornijem položaju.

"BiH je prihvatila da se ukinu sva ograničenja pri uvozu, što je domaće proizvođače dovelo u tešku situaciju. Tehnička opremljenost, podsticaji i snaga inostranog proizvođača je neuporediva", navodi Pavlović.

(Nezavisne novine)