Ovo su glavne tačke u pregovorima...
Iako Briselski sporazum tačno propisuje teme o kojima Beograd i Priština treba da razgovaraju, u realnosti obje strane imaju svoje, malo drugačije prioritete, koje žele da proguraju i stave na sto.
Srbija 26.01.2017 | 07:39
Još 2013. godine dogovoreno je 15 tačaka o kojima će se razgovarati, i odakle su kasnije svi ostali, tehnički sporazumi proizilazili. Brisel je garant sprovođenja sporazuma i njegove implementacije, odnosno svega što je dogovoreno i potpisano.
Međutim, u realnosti je takva situacija da je od potpisivanja ovog dokumenta do danas prošlo više od tri godine, a da dobar dio nije ni dogovoren, a još manje počeo da se sprovodi.
1. ZSO godinama na čekanju
Primjer za to je Zajednica srpskih opština (ZSO) koja čini čak šest od 16 tačaka ovog dokumenta.
Ona je i glavni kamen spoticanja između dvije strane, pa se u posljednje vrijeme govori o tome da ako Priština ne ispuni svoje obaveze i započne njeno formiranje, Srbija bi to samoinicijativno mogla da uradi.
Suština je da ZSO ima ovlašćenja i može da brine i prati ekonomski razvoj, obrazovanje, zdravstvo i druge oblasti života sredinama u kojima žive Srbi na KiM. ZSO bi trebalo da ima predstavničku ulogu i pri centralnoj vlasti.
2. Sloboda kretanja samo na papiru
Druga, važna stvar oko koje vladaju trzavice i prepucavanja je sloboda kretanja. Problem su registarske tablice, koje se na ulasku i izlasku sa KiM preljepljuju bijelom naljepnicom. Srbija se obavezala i da će preko mosta u Mitrovici saobraćaj i kretanje funkcionisati normalno, što do sada nije bio slučaj.
Jedna od važnih stvari je i uklanjanje Parka mira na ovom mostu, i prema dogovoru, ovog mjeseca bi trebalo da se stvore uslovi za slobodno kretanje između južnog (albanskog) i sjevernog (srpskog) dijela grada. U realnosti, malo je vjerovatno da će se ovo i dogoditi do kraja meseca.
3. Pravosuđe tapka u mestu
Ništa manje važna stvar je i oblast pravosuđa, u okviru koje bi zaposleni u ovoj oblasti trebalo da se integrišu u kosovski sistem, a predviđenio je i da se donese poseban propis u pogledu srpskih sudskih institucija na Kosmetu, po srpskom Zakonu o sjedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava.
4. Energetika na nultoj tački
Kada je u pitanju energetika, većih pomaka za sada nema. Dogovor je da bi Srbija trebalo da se angažuje u normalizaciji odnosa između Operatora prenosnog sistema KiM (KOSTT) i srpskog preduzeća za prenos električne energije (Elektromreža Srbije, EMS), uključujući i potpisivanje sporazuma o interkonekciji, kao i podržavanjem članstva KOSTT-a u evropskim organizacijama.
Na Srbiji je i rešavanje pitanja uprave elektrane “Gazivode/Ujmani”, koje je imenovala. Međutim, velika je bojazan šta će se dogoditi kada na red dođu “Gazivode”, s obzirom na to kako se odvijala čitava priča oko “Trepče” krajem prošle godine.
5. Telekomunikacije - slijedi implementacija
Iako je dogovor o telekomunikacijama postignut, slijedi njegova implementacija i primjena, što je teži dio posla. U vezi sa tim tek predstoji postavljanje baznih stanica MTS na KiM, a nije završeno ni upisivanja nepokretnosti u katastar.
Osim ovih tema koje, hteli ne htjeli, predstavnici Beograda i Prištine kad-tad moraju da stave na dnevni red, ima i onih koje obje strane zagovaraju, nevezano od dogovora sa Briselom.
Srbi o imovini i bezbjednosti
Kada je u pitanju Beograd, imovina je, između ostalog, njegova “rak rana”. Stav Beograda je da se ovaj problem ne može rješavati ad hoc, već da treba pronaći rješenja prihvatljiva i jednoj i drugoj strani. Imovina nisu samo “Trepča” i “Gazivode”, već i sve ostalo što je u društvenom i državnom vlasništvu a pripada Srbiji, ali i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Tema na kojoj Srbija insistira je i bezbejdnost i povratak Srba, što onih koji žive na KiM, ali i oko 240.000 onih koji su se raselili. Zaštita kulturne i duhovne baštine na KiM je takođe važna stvar koju Srbija često spominje i stavlja na sto.
Albanci o statusu
Status KiM je tema svih tema za prištinsku stranu, i oni se svojski trude da dobiju što je moguće veći suverenitet pod upravom EU. Iako je Briselski dijalog statusno neutralan, oni na sve načine pokušavaju da potvrde nezavisnost i državnost KiM.
Ono očemu često govore, što se moglo vidjeti od početka ove godine naprimjeru Ramuša Haradinaja, je ukidanje, kako nazivaju “političkih potjernica”.
Važna stvar za prištinsku stranu je i demarkacija granice sa Srbijiom, odnosno njihova želja da se jasno definišu granica između, kako kosovski zvaničnici to navode, dvije države.
(Blic.rs)
(Foto: Ilustracije/arhiva)
Komentari / 0
Ostavite komentar