Film o "partizanskom Jasenovcu"?!

Slovenski publicist Roman Leljak, poznat po publikacijama s temama iz "udbaških arhiva" i otkrićima vezanim uz masovne grobnice iz vremena poraća, izjavio je kako radi na pripremama za film o Jasenovcu kao "partizanskom logoru" koji je po njegovim riječima zatvoren tek 1948. godine na osnovi naređenja samog Josipa Broza Tita.

Region 04.11.2016 | 13:06 U razgovoru za privatnu televizijsku stanicu TOP-TV, Leljak je kazao da u dogovoru sa saradnicima u Hrvatskoj priprema snimanje posebnog filma o Jasenovcu kao "partizanskom logoru".

To će biti film prvenstveno za hrvatsko tržište, kazao je Leljak, dodavši da je Jasenovac kao ustaški logor za Hrvatsku "bolna točka", ali da postoje dokazi da je zatvoren tek 1948. godine, tri godine nakon rata.

Film će se, po njegovim riječima, baviti jasenovačkim logorom od 9. maja 1945. godine, pa do do 21. avgusta 1948. godine, kada je kako tvrdi Leljak, Tito naredio njegovo zatvaranje.

"Jasenovac je tri godine djelovao kao partizanski logor, od 9. maja pa do 21. avgusta 1948. kad je Tito naredio njegovo zatvaranje. O tome postoji Titova naredba", kazao je Leljak, ne iznoseći detalje.

Video snimak prekjučerašnjeg intervjua s Leljakom za televiziju TOP-TV u petak je na svom portalu objavio nedjeljnik "Reporter" blizak desnoj opoziciji.

Leljak je zadnjih godina objavio niz knjiga s tematikom djelovanja tajnih službi iz vremena komunizma, te o ratnim i posleratnim likvidacijama i masovnim grobištima iz tog perioda u Sloveniji, a nedavno je izdao i knjigu te dokumentarni film "Huda jama - strogo čuvana tajna" koji je na nekoliko projekcija prikazan i u Hrvatskoj.

Leljak je kazao kako se s HTV-om dogovara o emitovanju jedne verzije tog filma na javnoj televiziji, te da će njegov film o stratištu Huda jama idućih mjeseci biti prikazan na 50-ak projekcija u Austriji, Njemačkoj, Australiji i Kanadi.

Osim toga, dodao je kako radi na projektu dokumentarnog filma u kome će obraditi djelovanje nekadašnje "udbe" među hrvatskom i jugoslavenskom političkom i ekonomskom emigracijom, posebno u Njamačkoj i Austriji, u čijim su akcijama djelovali i neki agenti Slovenci, poput Milana Doriča Hanzija koji i danas živi u Njemačkoj.

Leljakovo djelovanje na otkrivanju "tajni prošlosti" u Sloveniji podržavaju desne stranke i udruge koje su za lustraciju i distanciranje od totalističkog bivšeg režima, dok ljevica, te antifašistička i partizanska udruženja navode kako on o događajima iz poraća piše kao "amater" odnosno nestručnjak, ne uvažavajući istorijski kontekst i bez evaluiranja činjenica.

Izvor: Fena