Ako bude rata, neće se voditi na ruskoj zemlji

Rusija ima nulto povjerenje u NATO i vjeruje da se taj savez sprema u rat protiv nje, kaže vodeći ruski spoljnopolitički analitičar Sergej Karaganov uz upozorenje da ako dođe do novog velikog rata Rusija ga neće voditi na svojoj teritoriji.

Svijet 15.07.2016 | 11:30 Karaganov, član uticajnog Savjeta za spoljnu politiku i odbranu pri ruskom Ministarstvu spoljnih poslova,u intervjuu za njemački "Špigl" navodi da već desetak godina raste rizik od novog rata u Evropi, i da je sada isti kao u vrijeme Hladnog rata.

Propaganda koja u izobilju stiže sa obje strane svjedoči o opasnoj fazi krize, smatra Karaganov.

"Ruski mediji su više rezervisani od zapadnih. Premda morate da razumijete da je Rusija veoma osjetljiva kada je riječ o odbrani. Mi moramo da budemo spremni na sve. To je izvor povremeno široke propagande", kaže on i pita:

"Ali šta radi Zapad? On se samo bavi ocrnjivanjem Rusije; vjeruje da mi prijetimo da ćemo napasti. Situacija se može uporediti sa krizom kakva je postojala krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih".

Ruski ekspert ima na umu masovno povećanje broja nuklearnih raketa srednjeg dometa u Evropi, koje je lako moglo dovesti do nenamjernog nuklearnog rata. Te rakete imaju vrlo kratko vrijeme doleta, zbog čega napadnutoj strani ne ostaje gotovo nimalo vremena da reaguje, a to opet čini automatsku odmazdu jedinom mogućom reakcijom na pogubnu nuklearnu vatru.

Takva situacija ublažena je sporazumom o zabrani raketa srednjeg dometa potpisanim 1987. godine.

Prema mišljenju Karaganova, sadašnje jačanje NATO snaga kod gzapadranica Rusije nalik je postavljanju raketa "peršing" i SS-20 prije tri decenije, barem u smislu nemuštog opravdanja za njihovo raspoređivanje.

"Strahovanja u zemljama kao što su Poljska, Litvanija i Letonija treba povezati sa time što NATO u tim zemljama stacionira oružje. Ali, to im ne pomaže; mi to tumačimo kao provokaciju. U slučaju krize mi ćemo uništiti upravo to oružje. Rusija više nikad neće ratovati na svojoj teritoriji", poručuje Karaganov.

Kako ističe, pomoć koju je ponudio NATO nije simbolična pomoć baltičkim državama nego provokacija.

"Ako NATO počne da nasrće na nuklearnu silu kakva smo mi - biće kažnjen", naglašava ruski ekspert.

Dio problema, prema njegovim riječima, jeste prekid komunikacija, što je pokazao rad - odnosno odsustvo rada - Savjeta NATO-Rusija, koji je formiran da bi rješavao razlike u mišljenjima između Alijanse i Rusije. Ali, to "više nije legitimno tijelo".

"NATO je postao kvalitativno drukčiji savez. Kada smo počeli dijalog sa NATO-om, bio je to odbrambeni savez demokratskih sila. Ali, onda je Savjet NATO-Rusija poslužio kao pokriće i za legalizaciju ekspanziju NATO-a. Kada nam je zaista bio potreban - 2008. i 2014. - nije ga bilo", navodi Karaganov, imajući na umu dvije velike ruske bezbjednosne krize - događaje u Gruziji i Južnoj Osetiji i nasilnu smjenu vlasti u Ukrajini.

Karaganov ističe da neprijateljstvo između Rusije i Evrope i na druge načine pogađa obje strane. Poslije više decenija bezbrižnog života, Evropa je zaboravila kako se vodi realpolitika, za razliku od Rusije, što znači da Evropa gubi pomoć Rusije kada je u pitanju izbjeglička kriza, jer je malo vjerovatno da će je Moskva ponuditi u situaciji kada je suočena s konfrontacijom.

"U Evropi imate različit politički sistem koji nije u stanju da se adaptira na izazove novog svijeta. Njemačka kancelarka je rekla da naš predsjednik živi u drukčijem svijetu. Ja vjerujem da on živi u veoma realnom svijetu", ističe Karaganov.

Izvr: Sputnjik