24 godine od zločina nad srpskim narodom

U Bratuncu će danas biti održan centralni komemorativni skup povodom 24 godine od velikog srpskog stradanja u okolini Srebrenice i Bratunca na Petrovdan 1992. godine i kao znak sjećanja na sve Srbe srednjeg Podrinja i Birča koje su ubili pripadnici takozvane Armije BiH tokom odbrambeno-otadžbinskog rata.

Republika Srpska 09.07.2016 | 07:17
24 godine od zločina nad srpskim narodom
Parastos i prisluživanje svijeća za pokoj duša oko 3.500 nastradalih Srba, među kojima i za 69 ubijenih na Petrovdan 1992. godine, počeće u 10.30 časova na bratunačkom Gradskom groblju. U 10.45 časova predviđeno je polaganje cvijeća kod Centralnog spomen-krsta.

Predsjednik Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih datuma Velimir Dunjić rekao je da su pozivi za današnju komemoraciju poslati i svim ambasadama i međunarodnim organizacijama u BiH, svim srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama BiH i rukovodstvu Srbije.

Na Petrovdan 1992. godine ubijeno je 69 srpskih civila i vojnika u selima oko Srebrenice i Bratunca, a 22 su zarobljena dok sudbina polovine njih još nije poznata.

Nastavljajući etničko čišćenje na području bratunačke i srebreničke opštine, započeto u aprilu 1992. godine, muslimanske jedinice iz Srebrenice napale su na Petrovdan 1992. godine bratunačko selo Zagoni radi zavaravanja srpskih snaga. Težište napada usmjerile su na srebreničko selo Zalazje, gdje su vođene žestoke borbe.

Najveće zločine muslimani iz Srebrenice počinili su tokom 1992. i 1993. godine u bratunačkim i srebreničkim selima. U selu Bjelovac 14. decembra 1992. godine ubijeno je 109 Srba, u Skelanima je 16. januara 1993. godine ubijeno 69 Srba, a isti broj ubijenih je i u Sasama, Biljači i Zalazju na Petrovdan 1992. godine.

U udaljenom srebreničkom selu Ratkovići 21. juna 1992. godine ubijena su i masakrirana 24 mještana, u Brežanima devet dana nakon toga još 32, a u Krnjićima 5. jula iste godine 24 mještana.

U Podravanju 24. septembra 1992. godine ubijeno je 32 lica srpske nacionalnosti, dok je u Kravici na Božić 1993. godine na najmonstruozniji način masakrirano 49 srpskih civila.

Srpska sela najčešće su napadana na najveće pravoslavne praznike Đurđevdan, Trojčindan, Vidovdan, Petrovdan, Božić...

Za ubistva Srba srednjeg Podrinja, pretežno civila, među kojima je bilo najviše žena, djece i staraca, još niko nije procesuiran, osim komandanta muslimanskih snaga u Srebrenici Nasera Orića koji je u Haškom tribunalu bio osuđen na samo dvije godine zatvora, a zatim oslobođen.

Protiv njega ponovo se vodi sudski proces u Sudu BiH za nekoliko individualnih slučajeva zločina nad Srbima, ali optužnicom nisu obuhvaćeni masovni zločini koje je Orić naređivao i predvodio.

Porodice ubijenih Srba tvrde da postoje brojni dokazi o zločinima koje je udružena zločinačka grupa predvođena Naserom Orićem počinila nad srpskim civilima i zarobljenicima, kao i svjedoci koji su gledali kako zlikovci masakriraju, kolju i svirepo ubijaju i pale srpske žrtve, ali pravosuđe BiH ništa ne preduzima da procesuira počinioce tih zločina.

"Pravdu, istinu, odgovornost i kaznu za počinioce zločina nad Srbima u i oko Srebrenice već dvije decenije traže porodice žrtava, a Tužilaštvo i Sud BiH ignorišu te zahtjeve i porodice s pravom ističu da štite zločince", rekao je Srni predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice Mladen Grujičić.

On tvrdi da se Tužilaštvo i Sud BiH diskriminatorski odnose prema srpskim žrtvama i njihovim porodicama jer godinama skrivaju predmete, opstruišu podizanje optužnica i procesuiranje počinilaca ratnih zločina nad Srbima u Podrinju.

"Niko ne kontroliše rad tužilaca koji do beskonačnosti `zanemaruju` istrage i prikupljanje dokaza za zločine nad Srbima ili jednostavno odluče da nema dovoljno dokaza za podizanje optužnica. Njihov posao je da obezbijede dokaze što nije problem jer postoje žrtve, znaju se njihova imena, mjesta stradanja i u najvećem broju imena počinilaca i njihovih naredbodavaca", ocijenio je Grujičić.

Prema njegovim riječima, takav odnos i rad pravosuđa BiH još više doprinosi stvaranju nepovjerenja u institucije BiH i mogućnost pomirenja, međusobnog uvažavanja, ravnopravnosti i suživota u ovoj zemlji.

Od oko 3.500 nastradalih Srba iz Srebrenice, Skelana, Bratunca, Milića, Vlasenice, Osmaka i Zvornika u posljednjem ratu, skoro polovina su bili civili - starci, žene, djeca i bolesne, nepokretne i slijepe osobe.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina, bez jednog ili oba roditelja u Podrinju tokom proteklog rata ostalo je oko 800 srpske djece, a oko 5.400 porodica ostalo je bez pokretne i nepokretne imovine.

Od aprila 1992. do januara 1993. godine u napadima muslimanskih snaga iz Srebrenice uništeno je i razoreno na desetine srpskih sela, masakrirano i na najbrutalniji način ubijeno stotine srpskih civila u Srebrenici i selima oko Bratunca, Milića, Srebrenice i Skelana.

Organizator današnje komemoracije i parastosa je Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.

Izvor: Srna

Komentari / 3

Ostavite komentar
Name

SRBin

09.07.2016 08:08

U danima kad se sjećamo poginulih I tugujemo , u Milićima ,Rajko Dukić, organizuje muzike svečanosti. Sramota

ODGOVORITE
Name

RE

09.07.2016 09:17

Eto koliko poštujemo svoje i koliko smo ljudi. Neće Hrvat ni musliman, ni približno ovako da uradi ko što će naš Srbin prema svome. Ne poštujemo sebe , ni svoje bližnje, ništa nam nije sveto , pa nam je zato ovako kako je na svim poljima života.

Name

10 diverzantska

09.07.2016 14:22

Neka vam je laka zemlja junaci

ODGOVORITE