Panama pejpers: Kamerun priznao!

Premijer Velike Britanije Dejvid Kameron priznao je da je ipak imao udio ofšor kompaniji svog oca koja se pominje u Panamskim papirima.

Svijet 08.04.2016 | 08:28

Kameron je priznao danas da je imao 30.000 funti u ofšor fondu koji je osnovao njegov otac, a priznanje je uslijedilo nakon višednevnih pritisaka posle objavljivanja takozvanih "Panamskih papira".

"Imali smo 5.000 jedinica u Investicionom fondu Blermor, koji smo prodali u januaru 2010. godine. Njihova vrednost je bila oko 30.000 funti (37.000 evra), rekao je Kameron televiziji ITV, a prenosi AFP.

Ovo je četvrta promjena stava šefa britanske vlade od trenutka kada je postalo poznato da je njegov pokojni otac bio povezan sa firmom "Blairmore Holdings" koja se pominje u aferi "Panamski papiri".

Kameron je prvo izjavio kako se radi o privatnom pitanju. Zatim je izjavio kako nije imao nikakve ofšor fondove niti firme, a nakon toga i kako njegova porodica neće ni u budućnosti profitirati od ofšor fondova.

Kameron je sada priznao kako su on i njegova žena prodali dionice koje su imali u "Blairmore Holdingsa" za 30.000 funti.

"Posjedovali smo 5,000 jedinica u "Blermor" investicionom fondu koje smo prodali u januaru 2010. godine za nekih 30,000 funti. Platio sam taksu na dividende, ali ne porez na kapitalnu dobit. Osim toga sve ostalo je urađeno normalno. Želim da budem otvoren što je moguće više u vezi moje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti jer, iskreno, ne postoji ništa drugo što bih sakrio", rekao je Kameron.

U ponedjeljak je počela istraga povodom curenja miliona dokumenata koji razotkrivaju da su svjetski bogataši, državnici, FIFA, 140 istaknutih političara, skrivali novac u poreskim oazama preko panamske advokatske firme "Mosak Fonseka".

"Panamski papiri", koje je razotkrio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), pokazuju da su više od 500 banaka, njihove podružnice i ogranci registrovali skoro 15.600 ofšor kompanija preko firme "Mosak Fonseka", a velika većina ih je osnovana od 1990-ih.

Istraga se odnosi na period od gotovo 40 godina, od 1977. sve do decembra 2015. i pokazuje da su neke firme registrovane u poreskim oazama korišćene za pranje sumnjivog novca, trgovinu oružjem i drogama, kao i za utaju poreza.

Izvor: Agencije