Podrška privrednoj saradnji

Privredna saradnja Republike Srpske i Slovačke u budućnosti treba da bude znatno veća, konstatovali su danas na sastanku predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič, najavljujući da će dati lični doprinos unapređenju privredne saradnje i realizaciji zajedničkih investicija.

Republika Srpska 28.11.2012 | 07:19 Privredna saradnja Republike Srpske i Slovačke u budućnosti treba da bude znatno veća, konstatovali su danas na sastanku predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič, najavljujući da će dati lični doprinos unapređenju privredne saradnje i realizaciji zajedničkih investicija. Dodik je rekao da saradnju treba jačati i u oblastima obrazovanja, sporta, kulture, ističući pozitivne primjere saradnje na projektima oblasti socijalne zaštite. "Iskustvo Slovačke koja je prošla težak period tranzicije i prilagođavanja uslovima EU za nas predstavljaju dobar primjer. Drago mi je da sam i od gospodina Gašparoviča dobio podršku za naše kretanje ka EU i što smo mogli da razgovaramo o našim integracijama u NATO", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sastanka. On je ponovio da je Srpska opredijeljena za EU integracije, te da na putu BiH ka EU želi da zadrži svoje vidljivo mjesto u skladu sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom. "Što se tiče NATO-a želimo da obavimo dodatne konsultacije, da steknemo uvjerenje u vezi sa tim velikim sistemom i da Srpska u tom pogledu definiše svoju poziciju i odluku. Očigledno je da pitanje članstva u NATO-u nije samo pitanje vojne integracije, već i značajno pitanje i pretpostavka političkih pozicija koje se grade u drugim segmentima u državi", naveo je Dodik. On je dodao da je Srpska razumjela poruku predsjednika Slovačke u kontekstu NATO-a, nastojeći da i aktivnosti Srpske budu građene na konstrukciji koja podrazumijeva integraciju unutar NATO sistema. Dodik je rekao da je danas na sastanku bilo riječi o razvoju dobrih odnosa između Slovačke i Češke u kontekstu konsenzusa o zajedničkim nastupima prema EU. On je dodao da je bilo važno čuti da je taj odnos definisan u njihovoj međusobnoj komunikaciji bez uplitanja trećih strana. On je dodao da je na sastanku u kontekstu privredne saradnje bilo riječi o pozitivnim primjerima privatizacije u oblasti papirne industrije. Predsjednik Srpske zahvalio je slovačkom predsjedniku za današnju posjetu Banjaluci, ističući da je ovo značajan datum za Republiku Srpsku. Upoređujući odnose Slovačke i Češke sa odnosima Republike Srpske i BiH, slovački predsjednik Ivan Gašparovič rekao je da to treba da budu dobri ekonomski, politički odnosi u kojima će se postizati konsenzus u odnosu na mnoga pitanja u vezi sa EU i drugim svjetskim pitanjima. Gašparovič je istakao da će ako Republika Srpska bude uspješna biti uspješna i BiH, a i zapadni Balkan. "Zato i zavisi od političara u ovim zemljama do koje mjere su spremni za saradnju i traženje konsenzusa. Na osnovu današnjeg razgovora stekao sam utisak da ova spremnost postoji", dodao je Gašparovič. On je istakao da je na današnjem sastanku u Banjaluci bilo riječi i o problematičnom pitanju za Republiku Srpsku, a to je članstvo BiH u NATO. "NATO jeste vojna grupacija, ali sa tačke gledišta Slovačke, posljedice članstva u NATO-u ne odnose se isključivo na vojsku, već i na ekonomski momenat, na investicije", naglasio je Gašparovič. Navodeći da je i u Slovačkoj bila slična situacija kao i u Republici Srpskoj i BiH, Gašparovič je istakao da bi se Slovačka sigurno mnogo teže suočavala sa problemima da danas nije član EU i NATO-a. "Naravno da imamo problema, prije svega u oblasti zaposlenosti i boljeg socijalnog položaja, većih plata u oblasti školstva i zdravstva. U Slovačkoj pedagoški i zdravstveni kadar protestuje jer smatra da vlada nedovoljno povećava plate, za razliku od južnih država EU gdje ljudi protestuju jer im se plate smanjuju", ocijenio je Gašparovič. On smatra da su zemlje članice EU i evrozone sposobne i da čine sve da bi posljedice krize što prije oslabile. "Bez obzira na krizu sa kojom se suočava EU, i dalje je njena politika u pravcu proširenja. Pojam zapadni Balkan je istorijski, ali meni smeta jer smatram da smo svi u Evropi, zato pređimo na moderni izraz `Evropa` i u tom slučaju ćemo biti svi zajedno", poručio je Gašparovič. Sastanku u Palati Republike prisustvovali su i predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Željka Cvijanović.