Nema razgovora o ukidanju institucija Srbije na Kosovu

Srbija je riješena da u potpunosti primijeni sve do sada postignute sporazume u dijalogu sa Prištinom i otvorena je za razgovor o svim pitanjima, osim o ukidanju srpskih institucija na Kosovu i Metohiji, izjavio je sinoć ministar spoljnih poslova Srbije Ivan Mrkić.

Republika Srpska 28.11.2012 | 04:28 Srbija je riješena da u potpunosti primijeni sve do sada postignute sporazume u dijalogu sa Prištinom i otvorena je za razgovor o svim pitanjima, osim o ukidanju srpskih institucija na Kosovu i Metohiji, izjavio je sinoć ministar spoljnih poslova Srbije Ivan Mrkić.Mrkić je u govoru na sjednici u Savjetu bezbjednosti UN, na kojoj je predstavljen redovni tromjesečni izveštaj o Kosovu generalnog sekretara UN Ban Ki Muna, istakao da je uloga UN u stabilizaciji situacije u tom regionu "nezamjenjiva" i da u tom smislu "mandat Unmika mora da ostane nepromijenjen". "Želeli bismo da vidimo efikasniju saradnju Unmika, KFora i Euleksa. I Unmik i Euleks bi trebalo da ostanu aktivni na terenu i postupaju u skladu sa svojim mandatima, na statusno neutralni način, pod okriljem UN", ukazao je Mrkić. On je dodao da ni uloga Euleksa ne smije biti promijenjena, odnosno da njegova izvršna uloga ostaje ključna, posebno imajući u vidu primjenu sporazuma postignutih u dijalogu Beograda i Prištine, s naglaskom na sporazum o zajedničkom upravljanju granicom. "Republika Srbija će insistirati na primeni dogovorenih rešenja o zajedničkom upravljanju granicom kroz prisustvo i izvršnu ulogu Euleksa na administrativnoj graničnoj liniji", rekao je šef srpske diplomatije. On je istakao da Srbija smatra dijalog sa Prištinom jedinim načinom za prevazilaženje tekuće krize i za nalaženje održivih rješenja za probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju stanovnici na Kosovu i Metohiji. Mrkić je podsjetio da je nova vlada Srbije nedavno uzela učešća u nastavku dijaloga u želji da se postigne konkretan napredak, a da su premijeri Srbije i samoproglašenog Kosova Ivica Dačić i Hašim Tači u Briselu 7. novembra razgovarali o širokom spektru tema. "Srbija želi da napreduje ka evropskoj budućnosti i u potpunosti je posvećena procesu koji bi trebalo da rezultira trajnim mirom između Srba i Albanaca", istakao je Mrkić. On je ocijenio da uprkos dugotrajnom međunarodnom prisustvu na Kosovu, nema značajnog poboljšanja na terenu. "Životi i imovina Srba i drugih nealbanaca i dalje su ugroženi, ne postoje osnovni bezbednosni uslovi niti sloboda kretanja i zapošljavanja, siguran povratak u svoje kuće na Kosovu nije obezbeđen za srpske izbeglice i raseljena lica", istakao je Mrkić. On je dodao da nisu obnovljena glavna infrastrukturna postrojenja, dok se nastavlja nasilje albanskih separatista protiv Srba i njihovih kulturnih i vjerskih mjesta, a ljudska prava na Kosovu, posebno Srba i drugih nealbanaca, "i dalje su za žaljenje". Mrkić je, takođe, rekao da opadanje broja slučajeva međuetničkog nasilja nije rezultat poboljšanih međuetničkih odnosa, već posljedica sve veće izolacije srpske populacije, proistekle iz njihovog povlačenja u enklave ili izolovana sela. "Prema informacijama koje su nam dostupne, u periodu od jula do oktobra 2012, više od 70 napada moglo bi da bude opisano kao etnički motivisano. Rezultat je da sve manje i manje Srba živi na teritoriji Kosova", rekao je Mrkić. On je dodao da je nestabilnosti doprinijelo i više hapšenja Srba bez ikakvog objašnjenja, kao i u pravnom smislu zbog izdavanja kontroverznih naloga za njihovo hapšenje. Mrkić je, takođe, rekao da se nastavlja sistematsko uništavanje kuća koje su napustili Srbi i drugi nealbanci, ukazujući da je očigledni cilj da se natjeraju preostali Srbi da odu i da se spriječi povratak izbjeglih. U tom smislu, šef srpske diplomatije je dodao da je proces povratka interno raseljenih lica na Kosovo i Metohiju spor proces, koji karakteriše nizak nivo održivosti, navodeći da se, prema posljednjim ciframa za 2012, samo 285 Srba vratilo na Kosovo, što potvrđuje stalni trend opadanja u broju povratnika. Mrkić je rekao i da je način na koji Kosovska agencija za privatizaciju privatizuje preduzeća na Kosovu "alarmantan", posebno poslije januara 2012. godine. "Posebnu zabrinutost bude privatizacije javnih i društvenih preduzeća u srpskim zajednicama. Posledica prodaje tih preduzeća Albancima predstavlja dodatan faktor primoravanja Srba da odu", ukazao je Mrkić. On je dodao da je poseban problem i stalno sprečavanje posjeta i slobodnog kretanja po Kosovu zvaničnika Srbije, uprkos tome što oni propisno o tome obavještavaju Euleks, navodeći da je čak i humanitarnoj pomoći onemogućen ulaz na Kosovo. Osvrnuvši se na nedavnu oslobađajuću presudu Haškog tribunala za hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, šef srpske diplomatije je ukazao na njene negativne posljedice na proces pomirenja u regionu, istakavši da je ona zapanjila kako cijelu Srbiju, tako i mnoge pravne stručnjake širom svijeta.