Venecuela propada kao Srbija 1993. godine

Fotokopija najveće novčanice u opticaju košta više od vrednosti same novčanice... Ne, ovo nije nije priča o hiperinflaciji u Srbiji 1993. niti o Argentini pred bankrot 2001, već o stanju koje danas vlada u Venecueli.

Svijet 06.02.2016 | 13:40
Venecuela propada kao Srbija 1993. godine

Kako piše "Volstrit džurnal", iz zemalja širom sveta u nekoliko desetina letova teretnih "boinga 747" poslednjih meseci su stizale sveže odštampane novčanice venecuelanske vlaute.

Sudeći po tome, za razliku od režima Slobodana Miloševića koji je početkom 90-ih godina prošlog veka apoene merene milijardama dinara umeo da štampa i bez sigurnosnih obeležja, čavistička vlast predsednika Nikolasa Madura nema mogućnosti da sama štampa novac, već ga uvozi.

Novčanica od 100 bolivara na crnom tržištu vredi oko deset američkih centi, a za arepu, neku vrstu venecuelanskog somuna od kukuruznog brašna, punjenog sirom, na ulici treba dati 1.000 bolivara.

Ove isporuke bile su deo uvoza od najmanje pet milijardi komada venecuelanskih novčanica koje je Madurova vlast u drugoj polovini prošle godine naručila da bi povećala opticaj sve manje vrednih bolivara. To tvrdi sedam osoba bliskih ovom poslu koji su pričali za američki poslovni list.

Prema istom izvoru, Centralna banka Venecuele u decembru prošle godine je pokrenula tajne pregovore za nabavku još deset milijardi komada novčanica bolivara, čime će praktično biti dupliran broj novčanica u opticaju.

Poređenja radi, američke federalne rezerve i Evropska centralna banka svake godine odštampaju osam milijardi novčanica dolara i evra koje se, za razliku od bolivara, potom koriste u celom svetu.

U poslednjoj narudžbini Centralna banka Venecuele tražila je isključivo banknote od 100 i 50 bolivara, a izvori "Volstrit džurnala" tvrde da je to zato što apoeni od dva do 20 bolivara vrede manje od troškova njihove proizvodnje.

Predsednik Maduro, koji je rukovođenje Venecuelom preuzeo u proleće 2013. nakon smrti Uga Čavesa, najistaknutije figure južnoameričkog modela socijalizma, galopirajuću inflaciju u toj zemlji smatra kapitalističkom zaverom sa ciljem destabilisanja njegove vlasti.

On je u decembru promenio zakon kako bi Centralnu banku Venecuele stavio pod svoju kontrolu i van dometa tamošnje Nacionalne skupštine, nakon što je opozicija na izborima prošle jeseni osvojila većinu po prvi put za poslednjih 17 godina.

Ekonomisti ocenjuju da bi nabavka novčanica mogla da pogorša ekonomski sunovrat Venecuele, pošto bi ubrizgavanje ogromne količine sveže odštampanih novčanica moglo dodatno da podstakne inflaciju.

Prema procenama MMF, ovogodišnja inflacija u Venecueli mogla bi da dostigne 720 odsto i bila bi najviša u svetu.

Po Stivu Hankeu, stručnjaku za problematične valute s Univerziteta Džons Hopkins, izgleda da za 30 miliona Venecuelanaca keša nikada nije dosta.

"Ljudi žele gotovinu kako bi je se što pre oslobodili", smatra Hanke.

Bankomati ne daju više od 6 dolara dnevno

Na nekim bankomatima podizanje gotovine ograničeno je na oko 6.000 bolivara dnevno, što je manje od šest dolara kod dilera, ali i pored toga, bankomati brzo ostaju bez keša. To nije čudno pošto je za kupovinu svakakvih stvari na crnom tržištu, od bebi pelena do ato guma, potrebna gotovina.

Prema Rikardu Hausmanu, direktoru Centra za međunarodni razvoj na Univerzitetu Harvard , ovakva situacija u Venecueli neizostavno vodi u bankrot razmera kakve su do sada viđene samo u Argentini.

Hausman je u tekstu za "Fajnenšel tajms" naveo da bi se na domaćem planu Venecuela suočila sa trenutnim privrednim kolapsom i humanitarnom krizom, dok bi na međunarodnom planu ovo bio najveći i najgori bankrot nekog tržišta u ubrzanom razvoju od 2001. godine i argentinske krize.

On postavlja pitanje zašto se ovo događa bašu Venecueli i kao odgovor sam navodi da je prvobitni razlog to što je većina izvoznika nafte deo zarade tokom perioda njene visoke cene ostavljala po strani, First, dok je Čaves umesto toga četiri puta uvećao međunarodni dug.

Prema tvrdnji Hausmana, Čaves je trošio kao da je cena barela nafte bila 197 dolara u 2012, iako je zapravo bila 111 dolara. Kada je cena nafte počela da pada, država se našla u bezizlaznoj situaciji.

Ako cena ostane na nivou iz januara ove godine, venecuelanski izvoz u 2016. biće vredan manje od 18 milijardi dolara, dok će servisiranje dugova koštati više od deset milijardi dolara.

Tako Maduru ostaje manje od osam milijardi dolara za plaćenje uvoza, što je delić vrednosti venecuelanskog uvoza iz 2015. koja je iznosila 37 milijardi dolara. Ukupne devizne rezerve Venecuele, po Hausmanu, iznose manje od deset milijardi dolara.

 

Komentari / 3

Ostavite komentar
Name

Iii

06.02.2016 15:25

Tako to Ameri rade,ne mora se ratovati da bi jednu zemlju porazio.

ODGOVORITE
Name

Md

06.02.2016 20:01

Rasturaju ih ameri kao beba zvecku

ODGOVORITE
Name

rodjo

06.02.2016 22:10

Za razliku od njih u Srbiji je NB u sefovima drzala drogu,kao zlatnu podlogu....

ODGOVORITE