Bojić: Dan Republike Srpske obilježiti na dostojanstven način

Potpredsjednik Srpske demokratske stranke Borislav Bojić kaže da će uvijek, kada mu to mogućnosti budu dozvoljavale, prisustvovati proslavi Dana Republike Srpske, koji treba da se obilježava na dostojanstven, kulturan i civilizovan način.

Ističe da se Ustavni sud BiH na krajnje neprofesionalan način upustio u političku arbitražu i svojom odlukom pokušava da mijenja dio istorije.

"Prije svega, apsolutno sam protiv toga da se na bilo koji način i od bilo koga osporava i skrnavi jedan važan istorijski datum, kao što je Dan Republike Srpske. Svidjelo se to nekom ili ne, 9. januara 1992. godine je nastala Republika Srpska i taj dan se skoro dvije decenije redovno obilježava", kazao je Bojić, koji je i poslanik SDS u Predstavničkom vijeću Parlamenta BiH.

Kaže da je neshvatljivo to što se Ustavni sud BiH na tako neoprezan i krajnje neprofesionalan način upustio u političku arbitražu i da svojom odlukom pokušava da mijenja dio istorije.

"Isto tako, kao reakcije na odluku Ustavnog suda BiH, nisu nam potrebne nikakve inat-predstave kakve se najavljuju u Republici Srpskoj. Dan Republike se slavio prije, a slaviće se i poslije Dodika i odluke Ustavnog suda. Morao sam ovako da reagujem, kako na odluku Suda, tako i na najavu nadmenog prkošenja u vidu, kako ste rekli, "bombastičnog obilježavanja" Dana Republike Srpske", kazao je Bojić u intervju Oslobođenju.

Prema njegovom mišljenju, nije uopšte smjelo da se ovaj istorijski datum politizuje na tako vulgaran način, a kamoli da se sudski osporava zbog toga što na 9. januar pada veliki pravoslavni praznik - Sveti Stefan (Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan).

"Kada bi se slijedila slična logika Ustavnog suda BiH, onda bi trebalo zabraniti i obilježavanje 21. novembra, kada je 1995. u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum o miru u BiH, jer je tog datuma, takođe, veliki pravoslavni praznik - Aranđelovdan (Sabor svetog arhanđela Mihaila). Zar treba podsjećati da su na Aranđelovdan, uz viski i šampanjac, po završetku Mirovne konferenciji svoje potpise stavili Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević", kazao je Bojić.

Skandaloznim ocjenjuje to što ne samo pojedini političari već i institucije stalno generišu krizu u BiH i da su kao banalan povod za to našli čak i u osporavanju jednog istorijskog događaja kao što je dan nastanka Republike Srpske. "Upravo su još prije Mirovne konferencije u Dejtonu, Republika Srpska i Federacija BiH kao entiteti priznati Dogovorenim osnovnim principima u Ženevi 8. septembra 1995", rekao je Bojić.