Visoki nameti raspiruju sivu ekonomiju

Siva ekonomija predstavlja dubok problem koji istovremeno pogađa poslodavce, radnike i državu, a jedan od ključnih uzroka za tu pojavu su visoki nameti za preduzeća koja posluju u formalnom sektoru.

Republika Srpska 23.10.2015 | 22:20
Visoki nameti raspiruju sivu ekonomiju

Pokazalo je to istraživanje "Neformalna ekonomija u Republici Srpskoj - uzroci i preporuke", koje je sprovela Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske. Nalazi sprovedenog istraživanja, predstavljeni juče u Istočnom Sarajevu, ukazuju na to da siva ekonomija predstavlja dubok i višedimenzionalan problem.

- To je problem koji istovremeno pogađa poslodavce, radnike i državu. Iako su sve tri strane u socijalnom dijalogu zainteresovane za njegovo rješavanje, dosadašnji napori u pravcu suzbijanja neformalne ekonomije nisu dali velike rezultate. Jedan od razloga je da ti napori nisu bili proizvod sveobuhvatnog, usaglašenog i izbalansiranog pristupa, već češće posljedica ad hok aktivnosti i kratkoročnih mjera - ocijenila je Unija udruženja poslodavaca.

Njihov stav je da je veoma važno prepoznavanje glavnih uzroka sive ekonomije da bi mjere za njeno suzbijanje bile usmjerene na izvore problema.

- To se naročito odnosi na vrste neformalnih aktivnosti i razloge zbog kojih se poslodavci okreću tim aktivnostima - navode u Uniji udruženja poslodavaca.

Analiza rezultata istraživanja pokazuje da niz uzroka utiče na razvoj sive ekonomije.

- Jedan od ključnih uzroka je visok fiskalni i parafiskalni pritisak na preduzeća koja posluju u formalnom sektoru. On se manifestuje kroz visoko oporezivanje rada, čime se poslodavci podstiču da radnike ne prijavljuju ili ih prijavljuju na plate niže od stvarnih, jer ne mogu podnijeti teret troškova radne snage i istovremeno ostati konkurentni na tržištu - navedeno je u istraživanju.

Na taj problem, kako je istaknuto, nadovezuje se kompleksan regulatorni okvir i skupa administracija.

- Brojne i složene poslovne procedure poslodavcima i privrednim društvima oduzimaju vrijeme i novac. Kompleksan regulatorni okvir prate česte izmjene postojećih i donošenje novih propisa, što stvara okruženje u kojem se poslodavci teško snalaze - zaključila je Unija udruženja poslodavaca.

Nepovjerenje u sistem, pokazalo je istraživanje, ima negativan uticaj na finansijsku disciplinu, poreski moral i etičnost u poslovanju preduzeća.

- U takvim okolnostima ne postoje uslovi fer tržišne utakmice, raste nelojalna konkurencija i stvara se začarani krug uzroka i posljedica koji generiše jaz između formalnog i neformalnog sektora - istakli su u Uniji udruženja poslodavaca i naveli da situaciju pogoršavaju loši odnosi među partnerima u socijalnom dijalogu i slabo funkcionisanje Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske.

Na osnovu istraživanja date su preporuke kao izraz nastojanja da Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije, koji je nedavno usvojila Vlada RS i koji se zasniva na unapređenju rada kontrolnih organa, bude nadograđen nizom podsticajnih i sistemskih mjera koje bi poslovanje u formalnom sektoru učinile atraktivnijim.

- U uslovima opšteg nepovjerenja pojačano djelovanje kontrolnih organa ne može samo po sebi smanjiti sivu ekonomiju, jer se time ne otklanjaju njeni uzroci. Zbog toga je potreban uravnotežen pristup koji podrazumijeva i mjere za unapređenje poslovnog okruženja i jačanje povjerenja u institucije sistema. Koliko će donosioci odluka biti uspješni u suzbijanju sive ekonomije zavisi prvenstveno od toga kako će uz predviđeni paket mjera iz Akcionog plana biti intervenisano i na ključne uzroke, prije svega, na visoke troškove poslovanja u formalnom sektoru, izraženu percepciju korupcije u javnom sektoru i selektivnu i nedosljednu primjenu propisa - navedeno je u istraživanju, uz stav da je funkcionisanje dijaloga socijalnih partnera nezaobilazan uslov za borbu protiv sive ekonomije.

Učešće sive ekonomije u svijetu procijenjeno je na pet do deset odsto bruto domaćeg proizvoda, dok procjene za BiH govore da ono iznosi između 20 i 30 odsto. Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić kazao je da će im sprovedeno istraživanje poslužiti kao alat u pregovorima sa Vladom i najavio novo, koje će se baviti obimom sive ekonomije u Republici Srpskoj.

Istraživanje

Istraživanje je obavljeno u okviru projekta "Neformalna ekonomija u BiH", koji Unija udruženja poslodavaca realizuje uz pomoć Međunarodne organizacije rada. Cilj istraživanja je da pomogne Uniji udruženja poslodavaca da identifikuje najvažnije uzroke neformalne ekonomije u Srpskoj i definiše preporuke za suočavanje sa tim problemom.

Primarno istraživanje realizovala je Unija udruženja poslodavaca organizacijom četiri fokus grupe i sprovođenjem ankete, dok je sekundarno istraživanje realizovao Centar za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke.

Detektovani problemi

*Dosadašnji napori nisu bili proizvod sveobuhvatnog, usaglašenog i izbalansiranog pristupa, već češće ad hok aktivnosti i kratkoročne mjere

*Nisu prepoznati glavni uzroci sive ekonomije da bi mjere za njeno suzbijanje bile usmjerene na izvore problema

*Visok fiskalni i parafiskalni pritisak na preduzeća koja posluju u formalnom sektoru

*Kompleksan regulatorni okvir i skupa administracija koji prate česte izmjene postojećih i donošenje novih propisa, što stvara okruženje u kojem se poslodavci teško snalaze

Preporuke

*Potreban uravnotežen pristup koji uz pojačano djelovanje kontrolnih organa podrazumijeva i mjere za unapređenje poslovnog okruženja i jačanja povjerenja u institucije

*Uz paket mjera iz Akcionog plana za suzbijanje sive ekonomije treba intervenisati i na ključne uzroke, prije svega na visoke troškove poslovanja u formalnom sektoru, izraženu percepciju korupcije u javnom sektoru i selektivnu i nedosljednu primjenu propisa

*Obezbijediti funkcionisanje dijaloga socijalnih partnera, koje je nezaobilazan uslov za borbu protiv sive ekonomije.

(Glas Srpske)

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

eh kad bi

24.10.2015 10:26

Da nema sive ekonomije,narod bi verovatno umro od gladi.Kad bi funkcionisalo sve kako treba,(zdravstvo,skolstvo, normalna zaposljavanja,socijalno,sport,kultura,isplata zaradjenih plata,enormna bogacenja pojedinaca, korupcija...)siva ekonomija bi bila problem,ovako je spas za sirotinju.Nisam za rad na crno i za neplacanje poreza.Porez moraju svi da placaju a ne samo sirotinja ili radnici koji rade godinu dana za jednu platu.Kad covek procita,ko ne placa poreze,struju i jos dosta toga,spopadne ga muka.Poslodavci se brinu?

ODGOVORITE
Name

Država

24.10.2015 14:17

Kao pojam država treba da služi narodu. U praksi je totalno obrnuto.

ODGOVORITE