Najbrojniji šezdesetogodišnjaci

Dame u Srbiji su dugovečnije od muškaraca, a prema popisu čak 117 žena imalo je krštenicu stariju od jednog veka!

Srbija 10.11.2014 | 22:38
Najbrojniji šezdesetogodišnjaci

Pripadnika jačeg pola koji su zagazili u drugi vek je više nego duplo manje, tačnije 50, dok najbrojniju populaciju u našim krajevima čine oni koji su tek prevalili 60 godina.

U matičnim knjigama najmasovnija je generacija rođena 1953. godine, a podaci Republičkog zavoda za statistiku govore da je prosečna starost građanina Srbije čak 42,2 godine.

Snežana Lakčević, načelnik Odeljenja za popis stanovništva Republičkog zavoda za statistiku, objašnjava da je prosečna starost žena 43,5 leta, a muškaraca - 40,9 godina.

"Starijih od 85 leta najviše ima u opštinama Rekovac, Svrljig i na beogradskom Vračaru, a Tutin, Novi Pazar i Priboj imaju najmlađe stanovništvo", kaže Lakčević.

"U regionu južne i istočne Srbije prosečna starost je 43,3, dok se u seoskim naseljima beleži 46 godina. To znači da je svaki četvrti stanovnik u selima ove oblasti stariji od 64 leta".

Ni situacija u južnoj i istočnoj Srbiji nije mnogo bolja, tačnije, njihov prosek je samo godinu dana niži, dok Beograđani i Vojvođani beleže 41,8 godina. Popisom se došlo do podataka da u Crnoj Travi, Gadžinom Hanu i Svrljigu živi stanovništvo koje ima najvišu prosečnu starost u Srbiji i prevalili su 50 leta, dok su u seoskim naseljima ovih opština svi uglavnom stariji od 60 godina.

U Tutinu, Novom Pazaru i Sjenici su, sa druge strane, najbrojniji najmlađi građani, njihov prosek godina kreće se od 32 do 37 godina.

"U poslednjih 50 godina udeo najmlađeg stanovništva do 15 godina u Srbiji se prepolovio, dok je broj najstarijih, onih sa 65 i više, povećan za dva i po puta", objašnjava sagovornica.

"Prema popisu iz 2002. godine prosečna starost je bila 40,2, a poslednji popis zabeležio je da smo stariji pune dve godine".

Samo na osnovu prirodnog priraštaja Srbija je od 2000. godine izgubila više od 400.000 stanovnika. Od ukupno 4.709 naselja u 2013. godini u 81 odsto zabeležen je negativan priraštaj.

U čak 1.458 mesta nije rođeno nijedno dete, dok se u 500 sela u poslednjih 10 godina nije čuo dečji plač.

"Ukoliko se kao kriterijum demografske starosti posmatra samo prosečna starost stanovništva, Srbija spada u pet najstarijih evropskih zemalja, sa Italijom, Nemačkom, Bugarskom i Švedskom", kaže Lakčević.

"Istovremeno, Crna Gora spada u grupu država sa pretežno mlađim stanovništvom, čija je prosečna starost oko 37 godina. Manji prosek imaju jedino Island, Irska, Makedonija, Moldavija i Albanija".

Projekcije stanovništva upozoravaju da će se proces starenja ne samo nastaviti, već da će do njegovog intenziviranja. Do 2041. godine broj stanovnika u Srbiji će nastaviti da se smanjuje, a broj starih će značajno da poraste. Udeo starih osoba od 17,3 odsto iz 2011. na 24,1 procenata u 2041. godini.

Broj stanovnika sa više od 85 leta u ukupnoj populaciji porašće na čak 7,5 odsto.

Najveći broj stogodišnjaka živi u Japanu. Danas u ovoj zemlji živi više od 50.000 stanovnika rođenih pre više od jednog veka. Prema procenama Ujedinjenih nacija pre dve godine u svetu je živelo više od 300.000 stogodišnjaka, dok ih je pre pola veka bilo manje od 200.

Izvor: Večernje novosti

Komentari / 0

Ostavite komentar