HEPATITIS - Tihi ubica

Danas se obeležava Dan borbe protiv hepatitisa, opake bolesti od koje boluje svaki 12. stanovnik planete i koja je poznata još i kao “tihi ubica” jer su simptomi često neprimetni, a bolest se manifestuje u poodmakloj fazi.

Zdravlje 28.07.2014 | 11:45
HEPATITIS - Tihi ubica

Infekcija hepatitisom B i C u Srbiji kod sve većeg broja obolelih poprima hronični oblik. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Batut” od 1.002 nova slučaja registrovana za godinu dana, u čak 737 u pitanju je hronična forma bolesti, koja je tvrde stručnjaci, mogla da se izbegne da je infekcija otkrivena u ranoj fazi i odmah adekvatno lečena.

Ne zna se precizno koliko je ljudi zaraženo hepatitisom. Na osnovu kriterijuma Svetske zdravstvene organizacije da virus ima svaki 12. stanovnik planete, procenjuje je da je u Srbiji inficirano oko 500.000 ljudi. Među njima, tvrde lekari, većina ne zna da su zaraženi.

Stručnjaci ističu da lekari opšte prakse nisu dovoljno edukovani, a kontinuirane edukacije su retke. Sam hepatitis ne daje jasne simptome, a kad u akutnoj formi prođe neprimećen, kod nekog za par, a kod nekog za 20-30 godina uništava jetru.

Trokombinovana terapija, koje se u svetu kod jednog broja pacijenata prevazilazi i uvodi nova, neiterferonska koja košta 60 evra po obolelom, kod nas još uvek nije dostupna. Na spisku za ovu terapiju nalazi se 108 pacijenata, a prema računici RFZO za njihovo lečenje potrebno je više od 258 miliona dinara godišnje i zato ovi lekovi, bar zasad, ne mogu na takozvanu pozitivnu listu.

Kako bi se smanjio broj obolelih i sprečilo dalje širenje bolesti, neophodno je da se uvedu rutinski testovi na hepatitis B i C u zavodima za javno zdravlje.

U institutu “Dr Milan Jovanović Batut”, kažu da je za proteklih 14 godina, od 2001. do 2013. godine broj obolelih od akutne forme hepatitisa B, stalno u opadanju: 2001. godine registrovano je 429 novih slučajeva, a lane 192. Prošle godine registrovana su tri smrtna slučaja od hroničnog hepatitsa B. Broj obolelih od hroničnog hepatitisa C u proteklih 14 godina pokazuje stalno povećanje. U 2013. godini ta dijagniza registrovana je kod 554 osobe. U odnosu na 2012. godinu broj obolelih je povećan za 5,6 odsto.

Hepatitis B i C često poprimaju hronični tok, što neretko dovodi do komplikacija, kao što su ciroza jetre i hepatocelularni karcinom jetre. Smatra se da do ovih komplikacija dolazi kod 25 odsto od ukupno inficiranih osoba, a to bi moglo da se izbegne ranim otkrivanjem infekcije i ranom primenom odgovarajuće terapije.

Ono što olakšava nastanak hronične forme bolesti, jeste to što akutna forma može da protekne sa ograničenim ili atipičnim simbolima, a vrlo često i bez iakkvih simptoma. U velikom broju slučajeva, atipični simptomi kao što je žuta koža i beonjače, tamna mokraća, ekstremni umor, mučnina, povraćanje i bol u stomaku, mogu i pacijenta i lekara da zavaraju i udalje od sumnje i dijagnoze hepatitisa. Utvrđeno je da od 60 do 70 odsto inficiranih hepatitisom C završava sa hroničnom formom oboljenja, od čega od pet do 20 odsto kao krajnji ishod dobija cirozu jetre, a sedam odsto hepatocelularni karcinom jetre.

Virusom hepatitisa B u svetu je inficirano 350 miliona ljudi, ili svaki 12. stanovnik planete. Godišnje od ove infekcije umre 786.000 ljudi. Virusom C zaraženo je 150 miliona ljudi, aa godišnje od ove infekcije umre njih 499.000. Svake godine se u svetu registruje od tri do četiri miliona novoinficiranih osoba.

HEPATITIS A

Hepatitis A je akutna upalna bolest jetre uzrokovana malim RNK virusom koji se prenosi fekalno-oralnim putem. Reč je o prilično zaraznoj bolesti koja se može javiti sporadično ili može biti epidemijskih pojava, posebno u uslovima pogoršanja sanitarnih prilika, nakon poplava i drugih prirodnih katastrofa.

Deca su najpodložnija ovoj zarazi, mada je bolest obično blažeg oblika i kraće traje. Pojava virusa zavisi od sanitarnog stanja okoline, higijenskih navika i veličine grupa u bliskom kontaktu.

Bolest se može preneti i zagađenom vodom. Tada se hepatitis obično javlja u obliku masovnih epidemija eksplozivnog karaktera, a zahvaćene su sve starosne dobi. Hepatitis A virus može se širiti i zagađenim hranom.

Inkubacija traje 2 do 4 nedelje. Simptomi bolesti su: temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina i povraćanje, a ponekad i proliv. Kada temperatura padne, koža i beonjače postaju žute, urin taman, a stolica svetlija. To je znak da je jetra povećana. Bolest obično prolazi spontano i nikad ne prelazi u hronični oblik.

Lečenje je simptomatsko i sastoji se u snižavanju telesne temperature, održavanju elektrolitske ravnoteže, mirovanju i dijetnoj ishrani. U slučaju težeg oblika bolesti, osoba se smešta u jedinicu intenzivnog lečenja. Bolest prolazi spontano, a prelaz u hronični oblik bolesti nije zabeležen.

Osnovna prevencija hepatitisa A ista je kao i kod drugih crevnih oboljenja: pranje ruku, pravilno odlaganje otpadnih materija, osiguranje zdravstveno ispravne vode i hrane). Bolest se može sprečiti i vakcinisanjem.

HEPATITIS B

Virus hepatitisa B veoma je otporan i ima ga dovoljno i u nevidljivoj količini krvi za prenošenje zaraženom iglom. Postoji zaštita i u obliku seruma i u obliku vakcine protiv hepatitisa B. Kad je u pitanju hepatitis B, veliki broj novoobolelih se zarazio seksualnim putem.

Virus B se prenosi lakše i on je mnogo otporniji od virusa C. Potrebni su dobro sterilisani instrumentm jer virus B ne ubija temperatura kuvanja od 100 stepeni već temperatura suve sterilizacije od 160 do 180 stepeni u trajanju od 1 do 2 sata. Instrumente koji ne mogu da se podvrgnu temperaturi treba podvrgnuti sredstvima koja ubijaju ove viruse (formaldehid).

Svetska zdravstvena organizacija dala je preporuku da se s iskorenjivanjem ove bolesti počne još 1991. godine vakcinacijom svih novorođenih beba, vakcinacijom dece stare do 12 godina i svih rizičnih grupa.

HEPATITIS C

Hepatitis C vrsta je upalne bolesti jetre koju uzrokuje virus, hepatitisa C i često nema simptoma. Hepatitis C prvenstveno se dobiva putem zaražene krvi. Procenjuje se da je hepatitisom C u svetu zaraženo 130–170 miliona ljudi.

Standardni lekovi za liječenje zaraze HCV-om su pegilirani interferon i ribavirin. Terapijom se postiže izlječenje kod 50-80 % ljudi. Kod obolelih s komplikacijom ciroze ili raka jetre može se primeniti transplantacija jetre kao način terapije, no bolest se obično ponovno javlja i nakon transplantacije. Protiv hepatitisa C ne postoji vakcina.

Zbog netipičnih znakova bolesti umor, bol u gornjem delu trbuha, posebno s desne strane, mučnine, povraćanje, gubitak apetita, ponekad povišena telesna temperatura, bolovi u zglobovima, najveći broj oboljelih se otkrije slučajno, tokom sistematskih pregleda, regrutacije, obrade nekih drugih bolesti i slično. Mokraća nekih osoba može postati tamna, beonjače i koža mogu postati žuti.

Osnovni način prenošenja u razvijenom svetu je intravenska upotreba droga. U zemljama u razvoju glavni su načini prenošenja transfuzija krvi i nedovoljno sterilizirani medicinski instrumenti.

Osobe u sledećim kategorijama izloženije su opasnosti od zaraze hepatitisom C:

- zavisnici o drogama koji zajednički koriste injekcijske igle i špriceve;
- osobe kojima se probija koža, kao što je kod tetoviranja i probijanja delova tela nesterilisanim priborom.
- osobe koje primaju transfuziju krvi;
- zdravstveni radnici koji na poslu dolaze u dodir s krvi;
- pacijenti koji idu na dijalizu bubrega i osobe s hemofilijom.

Hepatitis D

Hepatitis D je infekcija koju izaziva virus tipa D (delta). On pogađa jetru samo u koinfekciji sa hepatitisom B, što znači da se može širiti samo uz prisustvo virusa hepatitisa B.

Hepatitis D se prenosi zaraženom krvlju, retko i polnim kontaktom. Simptomi su indentični simptomima hepatitisa B, ali se kod koinfekcije sa hronočnim hepatitisom B iznenada javljaju povećane vrednosti transeminaza. I on se otkriva krvnim testom na antitela na virus delta koji mu je uzročnik.

Akutni hepatitis D se ne leči. Tek kada pređu hroničnu fazu koristi se interferon. U zavisnosti od genotipa u terapiju se uključuje i ribavirin. Prevencija je ista kao za hepatitis B te se kao najbolje sredstvo prevencije preporučuje vakcinacija protiv hepatitis B bez čijeg prisustva u organizmu hepatitis D ne može ni da se razvije.

Hepatitis E

Hepatitis E predstavlja akutno infektivno oboljenje koje se odlikuje oštećenjem jetre, pojavom ikterusa i visokim letalitetom trudnica. Oboljenje nije bilo prepoznato kao posebna forma hepatitisa sve do 1980. godine. Lečenje obolelih od virusnog hepatitisa E je kompleksno. S obzirom da još uvek nije pronađen lek za ovu bolest, terapija se sastoji u saniranju simptoma, odnosno komplikacija do kojih može doći.

Izvor: Srbija Danas

 

 

Komentari / 0

Ostavite komentar