Fond solidarnosti od svakoga po 1,5%

Predsjednik Vlade Srpske Republike Željka Cvijanović izjavila je da će od radničke neto plate i poslodavaca biti izdvajano po 1,5 odsto za doprinos solidarnosti, koji će biti jedan od domaćih izvora finansiranja Fonda solidarnosti za obnovu Srpske.

"Doprinos solidarnosti definisan je kao najmanje moguće opterećenje, a da opet svi, kao stanovnici Republike Srpske, solidarno doprinesemo ugroženima. To je pomoć čovjeka-čovjeku", rekla je Cvijanovićeva .

Ona je istakla da je između socijalnih partnera postignut dogovor o ovom doprinosu, što je, kako je ocijenila, za svaku pohvalu.

"Za doprinos solidarnosti vezan je i jedan novi izvor, a riječ je o određenim blagim opterećenjima kada su u pitanju penzije, odnosno izdvajanjima od jedne do pet KM, zavisno od visine penzije", rekla je Cvijanovićeva.

Ona ističe da to nije bila prvobitna namjera Vlade Srpske, ali da su predstavnici penzionera ponudili svoju pomoć i izrazili želju da budu dio ove solidarne priče.

Cvijanovićeva je precizirala da će se izdvajanje od pet KM mjesečno odnositi na penzije od 1.000 i više KM, četiri KM na penzije od 700 do 1.000 KM, tri KM na penzije od 500 do 700 KM, dvije KM na penzije od 331 KM do 500 KM i jedna KM na penzije do 331 KM.

"Cijenimo ovaj gest penzionerske populacije. Ova sredstva odlaze direktno onima koji su ugroženi, odnosno u Fond solidarnosti i ja to nazivam pomoć čovjeka-čovjeku", rekla je Cvijanovićeva.

Ona kaže da Vlada Srpske nije išla na opterećenje invalidnina, boračkih dodataka i slično, ali, s obzirom da postoji interesovanje i ove populacije, svako ko želi da donira svoju KM dobro je došao.
"Osim ovog doprinosa solidarnosti, kao domaćeg izvora finansiranja, kroz set zakona, koje je Vlada Srpske danas donijela, definisane su još neke stvari da bi se Fond solidarnosti punio", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je predviđeno povećanje naknada za korištenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije, a ta dodatna sredstva koja će biti prikupljena od povećanja biće upućena u Fond solidarnosti.

"Slično je sa zakonom o nošenju dobara kada je riječ o registraciji automobila i oružja", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da se ovaj set zakona odnosi i na rasterećenja, reprograme i oslobađanje za fizička i pravna lica koja su pretpjela štetu u poplavama.

"Biće obezbijeđen reprogram obaveza onim poreskim obveznicima koji su pretpjeli direktnu štetu, i to tako da mogu reprogramirati obaveze dospjele na plaćanje do 30. juna, uz jednogodišnji beskamatni grejs period i bez obaveze kolaterala", rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o raspodjeli određenih prihoda, kaže Cvijanovićeva, vodilo se računa da postoje dva područja - Doboj i Šamac, koja će biti pod posebnom brigom Vlade Srpske, odnosno Fonda solidarnosti.

"U raspodjeli određenih prihoda, oni će dobijati veći omjer u odnosu na ostale opštine. Kada je riječ o raspodjeli poreza na dohodak, kod samostalne djelatnosti, ličnih primanja, ona će biti u srazmjeri 50 na prema 50 između budžeta Republike i budžeta područja od posebne brige, odnosno Doboja i Šamca, dok za sve ostale ostaje raspodjela prema važećoj normi 75 prema 25", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će samo po ovom osnovu Doboju biti omogućeno da ima uvećanje prihoda od 2,9 miliona KM, a skoro pola miliona KM više za Šamac.

"Uvažili smo činjenicu da su područja Doboja i Šamca teže postradala od drugih, ali se oslobađanja druge vrste odnose za sve", dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o jednokratnoj pomoći od 5.000 KM za domaćinstva kojima je oštećena stambena imovina, Cvijanovićeva je navela da je to jedna od prioritetnih mjera, koja je blisko vezana sa Fondom solidarnosti.

Ona smatra da će ova pomoć biti dostupna odmah nakon što u Narodnoj skupštini Srpske bude usvojen set zakona.

"Naš plan je da u junu možemo staviti na raspolaganje našim građanima da koriste te vaučere", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da će izvori Fonda solidarnosti biti povoljni međunarodni krediti, koji će služiti za obnovu infrastrukture, te za druge mjere koje se odnose na poljoprivredu, energetske objekte, kao i privredu u cjelini.