Lajčak umjesto Filea?

Miroslav Lajčak, bivši visoki predstavnik u BiH, ozbiljan je kandidat za poziciju komesara za proširenje u novom sastavu Evropske komisije (EK), na čije čelo bi u jednoj od varijanti mogla zasjesti Francuskinja Kristin Lagard, aktuelna šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), saznaju "Nezavisne" od diplomatskih izvora u Briselu.

Ova francuska političarka sa snažnom međunarodnom reputacijom za moguću kandidaturu imala bi podršku i njemačke kancelarke Angele Merkel, što bi moglo da bude od ključne važnosti.

S druge strane, Nijemcu Martinu Šulcu, aktuelnom predsjedniku Evropskog parlamenta (EP), mogla bi da pripadne pozicija visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i sigurnost, čime bi, ukoliko otpadne iz trke za novog šefa EK, naslijedio britansku barunicu Ketrin Ešton.

Ovako bi, otprilike, mogao da izgleda raspored ključnih pozicija u novom sastavu Komisije, o čemu se ovih dana vode intenzivne konsultacije i lobiranja po hodnicima i uredima u sjedištu EU. Glavnu riječ, očekivano, imaju velike evropske sile, koje postavljaju uslove i kalkulišu ključnim pozicijama.

Ono zbog čega je, pak, Brisel zabrinut, jeste da bi novi sastav EK mogao biti oformljen pod utiskom velikog političkog potresa što su ga izazvali izbori za Evropski parlament (EP) zbog nadolazeće snage evropske desnice i ekstremno radikalnih stranaka.

Čini se da bi zbog svega prva i najveća kolateralna žrtva mogao postati Žan-Klod Junker, nekadašnji premijer Luksemburga i kandidat pobjedničke Evropske narodne stranke (EPP), koji se već vidio na čelu nove EK. Prema našim briselskim izvorima, imenovanju ovog diplomate, koji slovi za starog evropskog birokratu, žestoko se protivi jedna od tri ključne članice EU - Velika Britanija.

"Premijer Dejvid Kameron čak je zaprijetio momentalnim raspisivanjem referenduma o izlasku Britanije iz EU ako Junker bude imenovan. To je, opet, naljutilo Angelu Merkel, koja je ranije također bila protiv Junkera. Sad je sve otvoreno, postoji mogućnost da Junker ipak dobije mandat, jer se moraju uvažavati rezultati izbora, ali je veliko pitanje da li će proći i biti potvrđen", kaže sagovornik "Nezavisnih" iz sjedišta EU.

Upravo će na relaciji Njemačka - Velika Britanija - Francuska biti riješena nova kadrovska križaljka u sastavu Evropske komisije, koja bi, ako je vjerovati glasinama, zbog dužine cijelog postupka imenovanja mogla doživjeti sudbinu vlada Belgije i BiH.

"Tačno je da postoje spekulacije da novi saziv EK neće uskoro biti imenovan. Prva sjednica novog sastava EP je 2. jula, ali pretpostavka je da će do imenovanja mandatara doći tek u septembru. Ali čak i dobijanje mandata ne znači da će taj kandidat na kraju biti i novi šef EK", pojašnjava naš sagovornik iz Brisela.

Sve su to razlozi zbog kojih mnoge članice EU i političke grupacije u EP traže vrijeme za dodatne konsultacije. Ne treba, svakako, smetnuti s uma da će mnogo toga ovisiti i o stavu socijalista i demokrata, druge grupacije po snazi u EP, koja je svom kandidatu Martinu Šulcu namijenila jednu od ključnih pozicija u EK.

"Ukoliko ne postane predsjednik EK, Šulc je u igri da zamijeni Ketrin Ešton, ili da dobije resor finansija. Sve, opet, zavisi i od toga koja će od tih pozicija biti njemački interes", zaključuje naš sagovornik.

Bosnu i Hercegovinu najviše interesuje pozicija komesara za proširenje, iako je već sada izvjesno da bi zbog poteškoća u izvršavanju ključnih reformi naša zemlja u predstojećem mandatu EK mogla dobiti tek kandidatski status.

BiH je veliki korak ka EU napravila u vrijeme kada je resorom proširenja rukovodio Oli Ren (potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, tačno prije šest godina).

Posljednjih nekoliko godina aktuelni komesar Štefan File je pokušavao ubijediti bh. zvaničnike da postignu kompromis u nekim od ključnih reformi, a neispunjena presuda "Sejdić i Finci" ostala je da visi nad glavama političara u BiH.

Igor Davidović, ambasador pri bh. misiji u Briselu, slaže se s procjenama da bi cijeli proces mogao potrajati, ali i da je važno kako će se završiti.

"Za BiH bi bilo značajno da bude pronađena osoba koja još ima entuzijazam za proširenje, suprotstavljem takozvanom zamoru za proširenje. To je ključno pitanje za nas", ističe Davidović, koji je na taj način indirektno ukazao da se na obzorju ukazuje diplomata vrlo dobro upoznat sa situacijom u BiH i odnosom snaga.  A to je svakako Miroslav Lajčak.