Ljekari neće da rade u zatvorima

Doktori ne iskazuju interesovanje za rad u kazneno-popravnim zavodima (KPZ).

Bosna i Hercegovina 08.05.2014 | 09:22

Taj podatak saopštila je Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH u svom izvještaju za prošlu godinu, a u kojem se ističe da je ovaj problem prisutan u kazneno-popravnim zavodima Trebinje, "Kula" i Foča.

Ombudsmani su uočili i da u nekim slučajevima za zapošljavanje ljekara u zatvorima nema dovoljno novca, a podvukli su da je čak prisutna i praksa da terapiju zatvorenicima dijele stražari, a ne stručno medicinsko osoblje, što je, kako tvrde, slučaj u KPZ Mostar i KPZ Orašje.

Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH saopštila je da, pored ljekara opšte prakse, u zatvoru treba da bude zaposleno osoblje koje je adekvatno obučeno za pružanje zdravstvene zaštite, a zatvoreniku treba da budu na raspolaganju i usluge stomatologa i oftalmologa.

"Pravila utvrđuju da je, kada nema ljekara opšte prakse zaposlenog na neodređeno i puno radno vrijeme, ljekar zaposlen honorarno, odnosno po ugovoru o djelu, obavezan da redovno dolazi u ustanovu", upozoravaju ombudsmani.

Uprkos tome, kako ističu ombudsmani, u veoma malom broju kazneno-popravnih zavoda osiguran je standard zapošljavanja kvalifikovanog ljekara opšte prakse, a svijetli, pozitivni primjeri, prisutni su u KPZ Banjaluka, KPZ Zenica, KPZ Bijeljina, te KPZ Tuzla.

"Zatvorenici su imali najviše žalbi na način organizovanja zdravstvene zaštite, ukazujući da obim angažmana doktora nije dovoljan s obzirom na broj zatvorenika, a da se dešava i da doktori uopšte ne izvršavaju svoje obaveze, što je slučaj u KPZ Orašje", stoji u izvještaju.

U zavodima je, kako naglašavaju ombudsmani, prisutan i problem nedostatka drugog medicinskog osoblja, "pa tako KPZ Orašje ima dva medicinska tehničara, zbog čega zatvorenici u toku noći ostaju bez ijednog zdravstvenog radnika".

Da li je tačno da terapiju zatvorenicima u KPZ Mostar dijele stražari, pokušali smo da provjerimo u toj ustanovi, ali u tome nismo uspjeli.

Ivo Ivkić, direktor KPZ Orašje, priznaje da su problemi, koje su ombudsmani naveli, zaista prisutni, ali i dodaje da se radi na tome da povećaju broj zdravstvenih radnika.

"To jeste točno, mi imamo samo dva medicinska tehničara, koji 365 dana treba da pokrivaju KPZ, a imaju pravo na godišnji odmor i ostalo što im zakonom pripada. Mi sad primamo jednog medicinskog tehničara, a imamo u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji već pripremljeno za prijem dva doktora i još jednog tehničara", uvjerava Ivkić.

Kada je riječ o zatvorima u RS, u resornom ministarstvu tvrde da svaki KPZ u radnom odnosu ima ljekara i medicinskog tehničara.

"Od šest kazneno-popravnih ustanova u radnom odnosu zaposleno je šest ljekara, od kojih su tri u stalnom radnom odnosu, dok su tri u radnom odnosu po ugovoru o djelu.

U kazneno-popravnim zavodima Istočno Sarajevo i Foča pored ljekara, zaposlen je i stomatolog, dok je psihijatar zaposlen po ugovoru o djelu", kaže Gorana Zlatković, ministar pravde RS.

Ona dodaje da su Ministarstvo i kazneno-popravne ustanove posvećene u pogledu pružanja zdravstvene zaštite osuđenih lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, što potvrđuje i raspisivanje konkursa za popunu upražnjenih pozicija za ljekare, a koji su bezuspješno okončani.

Sa druge strane, Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne asocijacije doktora medicine za jugoističnu Evropu, ističe da je razlog zbog kojih ljekari ne iskazuju interesovanje za rad u zatvorima finansijske prirode.

"Štitimo bilo kojeg pacijenta, ali pitanje je koliko se taj rad plaća. Mi imamo doktora u Bijeljini koji radi u kazneno-popravnom domu, samo što su plate tamo daleko manje nego kada doktori rade u nekoj zdravstvenoj ustanovi. U tome je poenta", ističe Femić.