Da li će Gorbačovu biti suđeno za raspad SSSR?

Petorica poslanika ruske Državne dume iz tri različite partije podnijeli su zahtjev Državnom tužilaštvu da ispita zakonitost procedure raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, pozivajući naodgovornost njegovog poslednjeg predsjednika Mihaila Gorbačova.

Svijet 25.04.2012 | 09:38

U zahtjevu koji su potpisala dvojica deputata vladajuće Jedinstvene Rusije, dvojica komunista i jedan član Liberalno demokratske partije, traže se odgovori da li je bilo umješanosti drugih država
i da li se dogodio državni prevrat sličan ovom u Ukrajini, prenosi "Ruski glas".

"Zajedno s odgovorom na zahtjev računamo da ćemo da dobijemo ocjenu pravnog osnova državnosti svih bivših republika, usvajanja Ustava, što će dati osnovu za promjenu onih dokumenata koji se,
recimo, tiču ukrajinskog suvereniteta", rekao je poslanik Jedinstvene Rusije Jevgenij Fedorov.

Kada je riječ o bivšem predsjedniku Gorbačovu, deputati ga optužuju za osnivanje Državnog savjeta SSSR, iako taj organ nije bio predviđen Ustavom, a ispostavilo se da je donosio odluke o priznanju nezavisnosti pribaltičkih sovjetskih republika.

Reagujući na inicijativu poslanika, Gorbačov je ocijenio da je ona "nepromišljena i brzopleta" i da deputati njome žele da skrenu pažnju na sebe.

"Kada me optužuju da sam dao istočnu Evropu, odgovaram im: 'Kome sam je dao? Poljsku - Poljacima. Čehosloačku - Česima i Slovacima, Mađarsku - Mađarima'", rekao je Gorbačov.

Uprkos tome, Državno tužilaštvo ima obavezu da odgovori na zahtjev poslanika, a taj odgovor mogao bi da bude poznat u narednih mjesec dana.

U ruskoj stručnoj javnosti podjeljeni su u pogledu mišljenja da li treba istraživati ove događaje iz prošlosti, ali su saglasni da je mala vjerovatnoća da bi istraživanje moglo da bude sprovedeno
detaljno i tačno.

Član Savjeta udruženja političkih stručnjaka i konzultanata Vladimir Gorjunov pozdravio je inicijativu poslanika, ocjenjujući da je vjerovatno "puno dokumenata uništeno", kao i da su "današnje ruske elite u vezi  s onim događajima ili ljudima koji su igrali važnu ulogu u tim stvarima".

Gorjunov smatra da nema osnova da se Gorbačovu sudi za raspad Sovjetskog Saveza, nego onima koji su potpisivali Sporazum o osnivanju Zajednice Nezavisnih Država, ali da bi se poslednjem
predsjedniku SSSR moglo zamjeriti što nije upotrebio silu da to spriječi.

Zamjenik direktora Centra za političku tehnologiju Aleksej Makarkin rekao je da je  "ta inicijativa veoma neobična", kao i da su podnosioce zahtjeva "uvijek karakterisali radikalni pogledi".

"Ovo nije prvi put da se organi Državnog tužilaštva i sudovi suočavaju s takvim zahtjevima, pokušajima da se ponovno razmotre Sporazumi o ZND. Takvi slučajevi se redovno odbijaju pozivajući se na konkretne članove ruskog zakonodavstva", smatra Makarkin.

Prema njegovom mišljenju, na Baltiku mnogi smatraju da je Rusija agresivna država, a ova inicijativa će samo još više zaoštriti situaciju.

SSSR je prestao da postoji kao subjekt međunarodnog prava 25. decembra 1991. godine, a  njegov pravni nasljednik je Ruska Federacija.

SSSR se zapravo raspao nakon što su lideri saveznih republika potpisali Sporazume u Bjelovežu u decembru 1991. godine o osnivanju ZND, utvrđujući činjenicu da SSSR više ne postoji.