Republiku Srpsku ne treba nazivati genocidnom

Član Akademije nauka BiH Muhamed Filipović upozorava da se budućnost ne može graditi tako što će se Republika Srpska nazivati "genocidnom" i ističe da u BiH ne postoji "temeljni narod".

Republika Srpska 27.03.2014 | 09:45 Član Akademije nauka BiH Muhamed Filipović upozorava da se budućnost ne može graditi tako što će se Republika Srpska nazivati "genocidnom" i ističe da u BiH ne postoji "temeljni narod". "Upotreba pojma genocid previše je slobodna i od početka nisam za to da se cijela istorija rata posmatra iz ugla prethodno date definicije. Ako unaprijed sve žrtve definišete kao žrtve genocida, onda niste blizu istine”, navodi Filipović u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske - Srni. On smatra da se na tom terminu insistira i zato što je međunarodna zajednica pristala na to, "jer joj je bilo lakše da problem sa kojim se suočila rješava na taj način da jednima prizna pravo da budu žrtve genocida, a drugima prizna pravo da prave sebi republiku". Filipović ističe da temeljni narod, kao istorijski, pravni i državni pojam - ne postoji: "BiH počiva na stanovništvu, koje je oduvijek etnički i vjerski šareno i ne bih se nikada složio da se pravi takve diferencije". On pojašnjava da se može govoriti o narodu koji je najbrojniji, koji je eventualno ekonomski najrazvijeniji, odnosno da se mogu ispitivati i definisati one osobine koje se mogu činjenično registrovati i dokazivati, ali da "temeljnom narodu" nema mjesta u tom kontekstu. Filipović navodi da svaki jezik ima nacionalnu odrednicu i smatra da ne može biti sporenja oko toga kako će neko zvati svoj jezik. "Privilegija svakog naroda je da jezik koji govori naziva imenom koji on misli da je najadekvatnije. Ne možemo jedni drugima vječno uslovljavati identitete, političke namjere. Moramo doći do tačke kada ćemo tolerisati različitosti, a ne optuživati se za razlike", smatra Filipović. On ocjenjuje da su "vanjski dušebrižnici" jako uticali na rat u BiH, da su ga i proizveli, odnosno da su ga mogli spriječiti, ali im to nije bilo u interesu. Filipović podsjeća da je bio protogonista pronalaska racionalnog rješenja kako bi BiH ostala unutar Jugoslavije, tako da joj bude garantovan teritorijalni i ustavnopravni integritet, te da je na odbijenje te ideje najviše uticaja imao hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kome to nije bilo u interesu. On ocjenjuje da je Tuđman vodio aktivnu antisrpsku kampanju, u okviru koje je donio ustav kojim je Srbe u Hrvatskoj lišio statusa konstitutivnog naroda. "Sada nam hrvatski političari probiše glavu sa `konstitutivnim narodom`. Hrvata u BiH je bilo manje nego Srba u Hrvatskoj. Hrvati u BiH nikada nisu imali oblik teritorijalne, niti bilo kakve druge autonomije niti državnopravnog statusa, a Srbi su u Hrvatskoj imali autonomiju, ali su ih sveli na nacionalnu manjinu”, naglašava Filipović. Profesor Filipović nema povjerenja ni u SDP, ni u SDA, ni u hrvatske stranke za koje vjeruje da su još uvijek samo filijala HDZ-a, kojeg sada vodi Tomislav Karamarko, "nosilac krajnje desne nacionalnističke politike, vrlo bliske ustaštvu". Filipović smatra da se Bošnjaci trebaju osloboditi iluzije da su vodili dobru, ispravnu politiku, ne samo u odnosu na svoj narod, nego i u odnosu na druge. U nedavno objavljenoj djelu "Kraj bošnjačkih iluzija”, Filipović navodi da je centralno pitanje da Bošnjaci - moraju priznati da su izgubili zbog pogrešne politike. "To je apsolutno pogreška Izetbegovićeve politike. NJegova politika je bila nekompetentna, pogrešna i ona je potencirala elemente suprostavljanja i separacije”, tvrdi Filipović. Filipović smatra da BiH ima budućnost, ali da se mora riješiti svih iluzija. "Kao što Bošnjaci moraju da se riješe svojih iluzija i da se osvijeste, tako to moraju učiniti i Srbi i Hrvati i da pođemo od činjenice da nas međunarodni koncept podrazumjeva kao jedinu zemlju”, navodi on. Akademik Filipović smatra da Srbija ne treba da odustane od Kosova te da "niko nema pravo da pravi državu na teritoriji druge međunarodno priznate države". “Uvijek sam govorio - nemamo pravo da priznajemo Kosovo. Dali su sebi za pravo da naprave državu na teritoriji međunarodno priznate države, a to je jednako agresiji na tu državu”, smatra on. Filipović ističe da BiH ne treba novi Dejton, već da "mora nastati nova politička snaga i politička orijentacija koja će se bazirati na međusobnom razumijevanju i konsenzusu svih". "Konačno treba da sjednemo i da bez imputa iz vana razgovaramo kao ljudi koji su najviše zainteresovani da se ovdje srede stvari. Sve ovo su improvizacije i samo se čeka kad će neka nova Ukrajina, neka nova Libija...”, zaključio je akademik Filipović u intervjuu Srni.