Danas o smjeni Bećirovića?

Zahtjev za smjenu Denisa Bećirovića sa funkcije zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH najvjerovatnije će biti na dnevnom redu današnje sjednice Doma, iako na sjednici proširenog Kolegijuma ovog doma taj zahtjev nije dobio potrebnu većinu.

Republika Srpska 06.09.2012 | 11:10
Danas o smjeni Bećirovića?
Zahtjev za smjenu Denisa Bećirovića sa funkcije zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH najvjerovatnije će biti na dnevnom redu današnje sjednice Doma, iako na sjednici proširenog Kolegijuma ovog doma taj zahtjev nije dobio potrebnu većinu.Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Aleksandra Pandurević, koja je i pokrenula inicijtivu za smjenu Bećirovića, rekla je Srni da su, osim članova Kolegijuma iz SDS-a i SNSD-a, za prijedlog da se na današnjoj sjednici nađe i inicijativa o Bećirovićevoj smjeni bili i predstavnici SDA, iz svojih razloga, koji se razlikuju od razloga predstavnika iz Republike Srpske. Prema njenim riječim, iako juče inicijativa za Bećirovićevu smjenu nije uvrštena u dnevni red današnje sjednice, to će se gotovo sigurno desiti na samoj sjednici prilikom prijedloga za proširenjem dnevnog reda. Ona je istakla da postoji mogućnost da već danas Bećirović bude smijenjen. Poslanici bi danas trebalo da razmotre i informaciju o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembar 2011. godine, prema kojoj je spoljni dug BiH iznosio nešto više od 6,6 milijardi KM, od čega je oko 4,237 milijardi KM bio dug Federacije BiH, oko 2,4 milijarde KM Srpske, nešto manje od 11 miliona KM Brčko distrikta i oko 28 miliona KM institucija BiH. Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija i trezora BiH, unutrašnja zaduženost BiH na dan 31. decembar 2011. godine iznosila je 3.314,47 miliona KM, s tim da ne obuhvata obaveze po osnovu restitucije. Pred poslanicima će se danas naći i izvještaj o radu Istražne komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provjeru zakonitosti procesa uništavanja municije, minsko-eksplozivnih sredstava, naoružanja i vojne opreme. Prema nalazima Istražne komisije, tokom provjere zakonitosti procesa uništavanja municije i minsko-eksplozivnih sredstava, naoružanja i vojne opreme postojale su nepravilnosti i nedostatak procedura od Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, o čemu govore prikupljeni dokumenti i iskazi predstavnika Ministarstva i Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH. U Izvještaju se navodi da su ovlašteni predstavnici Ministarstva odbrane i Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, koji su davali iskaze Istražnoj komisiji, dostavili veliki broj dokumenata koji govore o neregularnosti procesa uništavanja municije i minsko-eksplozivnih sredstava. Poslanici će razmatratati i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH. Savjet ministara BiH je kao razlog za predlaganje ovog zakonskog akta naveo činjenicu da su odredbe postojećeg Zakona o finansiranju institucija BiH tumačene na različite načine. BiH na početku ove godine nije blagovremeno izvršavala obaveze koje se odnose na servisiranje spoljnjeg duga, što je za posljedicu imalo obavezu dodatnog obezbjeđenja sredstava za plaćanje kamata po tom osnovu, kao i smanjenje kreditnog rejtinga BiH. BiH do kraja godine treba da dobije makrofinansijsku pomoć od EU od 100 miliona evra, a uslov za njeno dobijanje je zaključenje aranžmana sa MMF-om. S druge strane, zaključenje novog aranžmana s MMF-om uslovljeno je regulisanjem otplate spoljnjeg duga, na način da BiH može garantovati da u budućnosti neće biti blokade kada je riječ o otplati ino duga. Ovaj uslov je jasno predočen u pismu šefa Misije MMF-a, upućenom predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, u kojem kao odgovor na dostavljene platforme za pregovore navodi obaveze svih nivoa vlasti u BiH koje moraju biti izvršene da bi bio zaključen novi aranžman. Poslanici će raspravljati i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu u drugom čitanju. Kao sastavni dio zakonskog prijedloga pred poslanicima će se naći i amandman koji je na prijedlog Pandurevićeve usvojila Zajednička komisija Parlamentarne skupštine BiH za ljudska prava, prava djeteta, mlade, useljeništvo, izbjeglice, azil i etiku, čija je suština da lica za koja je utvrđeno da predstavljaju prijetnju za BiH mogu da budu zadržana duže od 18 mjeseci u Imigracionom centru. Iako su predloženim zakonskim aktom ispoštovane evropske direktive od kojih jedna kaže da se strana lica ne mogu duže od 18 mjeseci držati u Imigracionom centru, ali s obzirom da BiH nema zakon o borbi protiv terorizma, moglo bi se desiti da bi mnoga lica koja su povezana sa terorističkim aktivnostima morala da budu puštena iz Imigracionog centra nakon što u njemu provedu 18 mjeseci. Pred poslanicima će se naći i prijedlozi zakona o udruženjima BiH i zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u prvom čitanju, koji je podržala Ustavnopravna komisija BiH preglasavanjem poslanika iz Srpske. Razlog zašto su poslanici iz Srpske glasali protiv ovih zakonskih rješenja je pokušaj prenošenja nadležnosti sa Srpske na BiH. Član ove komisije i poslanik SNSD-a Lazar Prodanović rekao je da je sasvim izvjesno da prijedlozi zakona o udruženjima u BiH i zakona o besplatnoj pravnoj pomoći neće dobiti podršku u prvom čitanju u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.