Troškovi života sve veći

Vrijednost januarske potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj iznosila je 1.

Republika Srpska 10.02.2014 | 23:33 Vrijednost januarske potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj iznosila je 1.433, što je za 11 maraka više od decembarske. Ove podatke iznijelo je Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, dodajući da je za hranu i piće u januaru minimalno bilo potrebno izdvojiti 596 KM, što je za osam KM više u odnosu na mjesec ranije. Kao razlog većeg nivoa cijena navode, između ostalog, oscilacije cijena sezonskog voća i povrća. Ministarstvo izrađuje potrošačku korpu na mjesečnoj bazi i u njenu vrijednost za četvoročlano domaćinstvo ulaze osnovne životne namirnice, kao što su hljeb, brašno, riža, makaroni, povrće, voće, kao i njihove prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, masnoće, piće i ostali proizvodi. U potrošačku korpu ulaze i troškovi grijanja, struje, telefona, vode ili odvoza smeća, kao i troškovi higijene, lične higijene, odjeće, obuće, lijekova i prevoza. Potrošači smatraju da se ne vodi dovoljno računa o njihovim apelima kada su u pitanju poskupljenja i da ih "ljudi koji donose odluke o poskupljenjima ne čuju". "Niko ne kontroliše koliko određeni artikli mogu poskupjeti, kolike su nam marže, postoji li limit za određene proizvode i to je problem. Cijene potrošačke korpe su izračunate, ali se niko ne bavi time kako poboljšati kvalitet života građana RS", ističu potrošači. Prema riječima Saše Grabovca, izvršnog direktora Udruženja ekonomista RS SWOT, veći troškovi života sve negativnije utiču na standard građana. Dodaje da se teško mogu pronaći mjere koje bi pomogle da se izađe iz ovakve situacije. "Bilo je nekih aktivnosti da se ide na dirigovano smanjenje cijena, međutim, ovo je tržišna priroda i teško se može sprovesti takav naum. Imali smo situaciju kada su veliki tržni centri dobrovoljno pristali da snize cijene najvažnijih dobara, međutim, to nije dugoročno rješenje", pojašnjava Grabovac. Njegova teorija je da treba izraditi socijalnu karta stanovništva, kako bi se vidjelo kome je najpotrebnija pomoć, odnosno da se onim najugroženijima subvencioniše nabavka osnovnih namirnica. Kako kaže, cijena je jedan od najvećih kriterijuma otkad traje ekonomska kriza, zbog čega građani više ne gledaju kvalitet proizvoda već traže da prođu što jeftinije. Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, ističe da je, prema njihovoj računici, četvoročlanoj porodici u januaru bilo potrebno da namiri sve troškove minimalno 1.750 KM. "Za prehranu trebalo je izdvojiti 650, što je šest maraka manje nego u januaru prošle godine. Do pada je došlo jer je pojeftinilo ulje i brašno, ali je poskupjelo voće i povrće, dok se troškovi stanovanja nisu mijenjali", pojašnjava on. Građani kažu da sve teže i teže sastavljaju kraj s krajem, te da kupuju samo ono najosnovnije i najjeftinije. Pored toga, dodaju oni, tu su i tiha poskupljenja namirnica koja i te kako prazne kućni budžet. "Plate su sve manje, a cijene namirnica nenormalno skaču, ako se nastavi tim tempom, na kraju nećemo imati ni za hljeb. Zasad pratim razne akcije po marketima, pa gdje čujem da je jeftinije, nije mi problem da odem pješke i na drugi kraj grada", kazala je Banjalučanka Darija K.