Zašto niko ne odgovara za srpske žrtve?

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivan Mrkić smatra da nije u redu što niko nikada nije priveden pravdi zbog hiljada ubijenih srpskih civila u srpskim selima uz Drinu i ističe da ga tišti i uznemirava zastoj u istrazi povodom ubijenih Srba na deponiji u Sarajevu.

Republika Srpska 04.02.2014 | 13:23 Ministar spoljnih poslova Srbije Ivan Mrkić smatra da nije u redu što niko nikada nije priveden pravdi zbog hiljada ubijenih srpskih civila u srpskim selima uz Drinu i ističe da ga tišti i uznemirava zastoj u istrazi povodom ubijenih Srba na deponiji u Sarajevu. "Ne možete u nekim periodima i trenucima da volite punu istinu, a u nekim drugim da volite pola istine, pa onda dve trećine istine. Ili ima istine ili nema", naglašava Mrkić u intervjuu Srni, komentarišući reagovanje bošnjačkih zvaničnika na istragu srpskog tužilaštva o Naseru Oriću i njegovim saradnicima. Navodeći da se Srbija suočila sa onim što se dešavalo u Srebrenici sa Bošnjacima, on je ocijenio da nikada nije došlo do pravog suočavanja sa onim što se događalo u srpskim selima uz Drinu. Ministar spoljnih poslova Vlade Srbije, koja je u tehničkom mandatu, upozorava da se postavlja sasvim osnovano pitanje – zašto i kako je moguće da nema nikoga odgovornog za hiljade ubijenih civila, staraca, starica, djece i ocjenjuje da je jedino pravedno da svaki zločin bude do kraja istražen i kažnjen. "Nisu valjda ti ljudi izvršili masovna samoubistva?! Znam da se sada najčešće pominje Naser Orić, koji je oslobođen u Hagu. Da li je u punoj meri sagledano sve ili nije, ja ne mogu da kažem, nisam pravnik. Ali, ako je osnovana sumnja, onda je treba istražiti i svako ko je činio zločin mora biti kažnjen bez obzira odakle potiče i koje je nacionalnosti. Zločin je zločin", navodi Mrkić. On je zamolio prijatelje iz Sarajeva da se posvete pitanju istrage i pronalaska ostataka srpskih žrtava na deponiji u Sarajevu, ukazujući da to nikako ne smije ostati neistraženo do kraja i da ne mogu postojati razlike u prilazu - kada je riječ o ovom pitanju. "Bile su neke vesti da su na deponiji u Sarajevu, na dubini, nađeni ostaci /što je besramno/ ubijenih Srba u vreme rata, i to Sarajlija. Neki kažu da je bilo nekoliko hiljada ubijenih. A onda sam čuo da kao nema novca da se nastavi sa tom istragom i to me uznemirilo", ističe Mrkić. Kada je riječ o prijedlogu Srbije prema BiH i drugim zemljama bivše Jugoslavije o zajedničkim ambasadama, Mrkić nagovještava mogućnost da se ove godine dođe do zajedničkog prijedloga Srbije i BiH i navodi da je sa ministrom inostranih poslova BiH Zlatkom Lagumdžijom razgovarao više puta. "Moguće je da ćemo nešto u toku ove godine i da sklopimo kao zajednički predlog, koji će, naravno, proveravati nadležni organi jedne i druge države", napominje Mrkić, podsjećajući i na zainteresovanost i Crne Gore i Makedonije. On ističe da to ne znači ponovno "sklapanje i vaspostavljanje Jugoslavije i jugoslovenske spoljne politike", nazivajući takve primjedbe potpunim besmislicama i napominjući da se u razgovorima sa kolegama iz zemalja bivše Jugoslavije došlo do ideje da se, zbog racionalizacije, primijeni "skandinavski model", odnosno da više zemalja koristi istu zgradu. Što se tiče odnosa Srbije i Republike Srpske, Mrkić je rekao da je Srbija spremna da ide u razvijanje tih odnosa koliko god je moguće po Dejtonskom sporazumu, a to znači praktično bezgranično, što se tiče saradnje. Podsjetivši da je Srbija apsolutno za očuvanje teritorijalnog integriteta BiH i poštovanje Dejtona, gdje je Republika Srpska potpuno jasno ucrtana, Mrkić je rekao da Srbija sa Srpskom ima prirodno posebne odnose. "Mi smo isti narod. Nas je sudbina tako podelila, ali, Bože moj, možda ćemo jednog dana da sve to relativizujemo. Bitno je da mi raspoznajemo šta je to što treba da bude okosnica naše saradnje i da je širimo u svim oblastima i ova vlada je i dušom i srcem za takvu jednu politiku", dodao je Mrkić. Mrkić navodi da odgađanje sjednice Srbije i Savjeta ministara BiH, do koje je došlo na molbu bh strane, nije nikakav problem, niti velika politička poruka, te da će sastanak svakako biti održan, ali da se traži najzgodniji datum "u svjetlu činjenica koje su se desile u međuvremenu". "Siguran sam da ćemo u narednim nedeljama imati neki predloženi datum, pa ćemo se dogovoriti", zaključuje Mrkić za Srnu. Što se tiče tzv. Titovog trezora, čiji sadržaj interesuje BiH, Mrkić napominje da je to pitanje suda i da treba prvo da se napravi i sačini precizna i pouzdana evidencija onoga šta je ostalo i da li ima predmeta koji pripadaju nekom drugom, ali da trenutno ne postoji evidencija koja bi se mogla nazvati kredibilnom.