Puna potrošačka korpa nedostižna

U Republici Srpskoj je, prema obrađenim prijavama poreza po odbitku za novembar, 35.

Republika Srpska 25.01.2014 | 23:13 U Republici Srpskoj je, prema obrađenim prijavama poreza po odbitku za novembar, 35.796 zaposlenih bilo prijavljeno na najnižu propisanu platu, podaci su Poreske uprave. Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske sa obrađenih poreskih prijava poreza po odbitku za novembar 2013. godine, 35.796 zaposlenih u Republici Srpskoj bilo je prijavljeno na najnižu propisanu platu. “Poreska uprava nije dobila bilo kakve prijave od zaposlenih da dio plate primaju na ruke, već su takva saznanja dolazila tek onda kada radnici više nisu u radnom odnosu”, rekli su iz Poreske uprave Republike Srpske. Dodali su da je Poreska uprava nadležna za kontrolu obračuna i uplata poreza i doprinosa, dok kontrola plate koju poslodavac i radnik ugovorom regulišu nije u nadležnosti Poreske uprave. “U posljednjih nekoliko mjeseci inspektori Poreske uprave otkrili su i da se isplata plata vrši posredstvom sindikalnih računa, zbog čega su protiv odgovornih lica podneseni izvještaji tužilaštvu”, dodaje se u saopštenju. Ukupno je u 2013. godini Poreska uprava podnijela 27 krivičnih prijava na osnovu sumnje da su počinjena krivična djela, mahom utaje poreza i doprinosa. Iz Poreske uprave podsjećaju da su njihovi inspektori u 2013. godini obavili 4.481 kontrolu, gdje su utvrdili i naložili za plaćanje 52.362.307 KM neprijavljenih poreskih obaveza. Podsjetimo da prema istraživanju urađenom putem portala Plata.ba prosječna najviša plata građana Bosne i Hercegovine u privatnom sektoru u 2013. godini iznosila je 4.500,00 KM, dok je najniža neto plata iznosila 350,00 KM. Prema ovom istraživanju, najmanje plaćeni radnici u privatnom sektoru su na pozicijama: prodavač u prodajnom objektu, građevinski radnik, konobar, vozač kamiona i šivač (350 KM); advokatski pripravnik, kuhar (360 KM); kasir (370 KM); zavarivač (375 KM); recepcioner, stolar i novinar (380 KM). Iako je više od 35 hiljada radnika na minimalcu, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj u decembru prošle godine koštala je nedostižnih 1.824 KM, a prosječna neto plata za ovaj mjesec od 820 KM potrošačku korpu pokrivala je sa oko 44 odsto. Iz Saveza sindikata RS saopšteno je da su porodice Republici Srpskoj najviše novca izdvajale za nabavku hrane – 679 KM, za troškove stanovanja i komunalnih usluga 567 KM, za tekuće održavanje domaćinstva 102 KM, za odjeću i obuću 139 KM, za higijenu i njegu zdravlja 76 KM, za prevoz 195 KM, te za obrazovanje i kulturu 81 KM. Prosječne decembarske plate u građevinarstvu iznosile su 548 KM, administrativnim i uslužnim djelatnostima 545 KM, u umjetnosti, zabavi i rekreaciji 562 KM, prerađivačkoj industriji 601 KM i u trgovini 608 KM. Iz Sindikata ističu da prioritet u Republici Srpskoj mora biti jačanje privrede, kao i pojačan rad kontrolnih organa i sankcionisanje poslodavaca koji ne provode zakone i kolektivne ugovore. Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potošača RS, rekao je nedavno za BUKU da priliv sredstava i troškovi koje četveročlana porodica ima nisu u srazmjeri. “Svaka porodica je specifična za sebe tako da logičnog objašnjenja kako se ko snalazi nema, jer svako na sebi svojstven način pokušava da preživi mjesec u uslovima u kojima se nalazi. Prihodi koje u prosjeku ima četveročlana porodica su daleko manji od onih koje bi trebalo da ima. Građani prvo podmiruju fiksne troškove koji se odnose na troškove stanovanja, a onda se na svim drugim stavkama vrši štednja”, kazao je Petrović za BUKU. Objašnjava da je primijetno da je u posljednjih nekoliko godina došlo do pada tražnje kvalitetnijih namirnica u prehrani. “Trgovci registruju smanjenu prodaju mesa, suhomesnatih proizvoda, pa čak i mliječnih proizvoda. Građani kupuju namirnice koje su im jeftinije, a da im mogu podmiriti potrebe ishrane”, istakao je Petrović. Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS, rekao je da su penzioneri kod nas naučili na težak život. “Već duži niz godina, penzioneri su suočeni sa problemima podmirivanja najosnovnijih troškova, pa čak i ishrane. O rješavanju nekih drugih potreba penzioneri ne mogu ni da razmišljaju. Nedavna mala povećanja penzija penzionerima su dala nadu da neko misli na njih, ali ovoj populacija koja ima jako mala mjesečna primanja i dalje je jako teško”, kazao je za BUKU Rakulj. “Sa prosječnom penzijom svi su ljudi siromašni i svi imaju mnoge probleme u svojim životima. Malo je onih koji imaju visoke penzije sa kojima mogu opuštenije da žive. U RS, svega 1.200 penzionera ima penziju koja je veća od 1.200 KM, dok najveći broj penzionera ima primanja oko 300 do 320 KM”, objašnjava Rakulj. Prema podacima Centralne banke BiH za prošlu godinu, ukupna kreditna zaduženost stanovništva iznosila je 6,83 milijarde KM, dok se od ovog iznosa 4,06 milijardi odnosilo na nenamjenske potrošačke kredite, što implicira da su bh. građani, svjesno ili nesvjesno, u začaranom krugu dugova. Podizanjem kredita, danas je svako domaćinstvo dužno skoro šest hiljada maraka, tačnije 5870 KM. Ako to raspodijelimo po članu domaćinstva, svaki bh. stanovnik bankama duguje 1800 KM. Građani BiH sve teže i teže sastavljaju kraj sa krajem, kaiš stežu do nemogućih granica, a na pitanje kako se snalaze često ni sami ne znaju da odgovore. Dok vladajuća politička elita svu pažnju ne usmjeri na rješavanje ekonomskih problema, teško je očekivati da će puna potrošačka korpa mnogim građanima biti nešto više od sna.