Novca mora biti za ono bez čega se ne može

Konsolidacija finansijske situacije i nastavak aktivnosti na racionalizaciji troškova i podizanju efikasnosti i efektivnosti rada - prioriteti su u zdravstvenom sektoru u narednoj godini, ističe ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić.

Republika Srpska 04.01.2014 | 14:42
Novca mora biti za ono bez čega se ne može
Konsolidacija finansijske situacije i nastavak aktivnosti na racionalizaciji troškova i podizanju efikasnosti i efektivnosti rada - prioriteti su u zdravstvenom sektoru u narednoj godini, ističe ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić. "Moramo da znatno unaprijedimo sistem koordinacije. Iz toga ne isključujem ni Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, koje takođe treba da podigne nivo efikasnosti svog rada, da bi bilo moguće odgovoriti svim izazovima", rekao je Bogdanić u intervjuu za Srnu. On naglašava da je Ekonomskom politikom za narednu godinu Vlada zdravstvo uvrstila među nekoliko prioriteta, a to, osim podrške, podrazumijeva i veća očekivanja. Bogdanić kaže da je mjerama ekonomske politike za narednu godinu predviđena racionalizacija i štednja u svim zdravstvenim ustanovama, kao i pojačana kontrola upravljanja troškovima. On najavljuje dodatno unapređenje upravljanja troškovima u smislu preciznijeg definisanja prioriteta i njihove bolje alokacije. "Novca mora biti za ono bez čega se ne može, s tim da se ne smije ugroziti zdravlje ni jednog pacijenta, niti uskratiti bilo kome pravo na liječenje. Naš zdravstveni sistem funkcioniše na principima solidarnosti i jednake dostupnosti zdravstvene usluge i tako će biti i ubuduće", kaže Bogdanić. On je rekao da će 2014. godina biti i u znaku investicija, te da su, osim projekata koji su u toku, obezbijeđena sredstva da u 2014. godini budu započeti novi projekti u zdravstvenom sektoru. U narednoj godini, u okviru projekta "Modernizacija bolnica u BiH - Faza tri" planiran je završetak objekta južnog krila, opremanje i početak rada službi Kliničkog centra Banjaluka, kao i potpisivanje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem i početak radova na realizaciji projekta rekonstrukcije i opremanja objekta banjalučkog Kliničkog centra, koji će trajati od 2014. do 2016. godine. U okviru Projekata jačanja zdravstvenog sektora 2014.–2015, koji će biti finansiran kreditom Svjetske banke i Centralne evropske banke, predviđena je izgradnja, sanacija i opremanje ambulati porodične medicine u okviru domova zdravlja u Banjaluci, Kneževu, Prijedoru, Doboju, Brodu, Petrovu, Bijeljini, Loparama, Zvorniku, Osmacima, Bratuncu, Srebrenici, Kalinoviku, Rudom i Nevesinju. Naredne godine, prema Bogdanićevim riječima, planirana je i realizacija Projekta izgradnje i sanacije bolnice u Istočnom Sarajevu /sredstva iz Razvojnog programa Republike Srpske i Savjeta ministara BiH/, te završetak projekta nabavke opreme i početak rada Zavoda za forenzičku psihijatriju na Sokocu /sredstva donacije Vlade Švajcarske/. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske naglasio je da treba ukazivati na one koji narušavaju zdravstveni sistem Srpske, ali i promovisati dobre zdravstvene radnike. On je najavio da će svi oni koji ne budu dobro radili i postizali rezultate u radu, morati da budu zamijenjeni. On naglašava da su nosioci korupcije u zdravstvu pojedinci koji imaju svoja imena i prezimena, te da bi pacijenti i doktori trebalo na to da ukazuju, a policija i pravosudni sistem da sankcioniše. Osvrćući se na incijativu prema Upravi za indirektno oporezivanje BiH za uvođenje dodatne akcize na alkohol i cigarete kao dopunskog izvora finansiranja zdravstvene zaštite, Bogdanić je rekao da očekuje da ta inicijativa bude usvojena, te da bi njenim usvajanjem zdravstvo dobilo dodatnih 80 do 100 miliona KM. Govoreći o kontrolama u vezi sa bolovanjima i izdavanjem lijekova u Republici Srpskoj, Bogdanić kaže da je riječ o postupku koji vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske. Prema njegovim riječima, urađena su poboljšanja u regulativi u smislu da su stvorene pretpostavke za ličnu odgovornost ljekara u vezi sa otvaranjem bolovanja ili propisivanjem lijekova. Bogdanić kaže da i dešavanja u vezi sa invalidskim penzijama potvrđuju da je neophodno poboljšati efikasnost kontrole tamo gdje se odlučuje o pravima i gdje se proizvode troškovi. On ističe da fiktivne invalidske penzije nisu moguće bez učešća ljekara, ali da bi bilo loše i nepravedno na malobrojnim primjerima stvarati generalno lošu sliku o svim zdravstvenim radnicima.

Komentari / 0

Ostavite komentar