Rute ilegalnih migracija pod kontrolom

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Dragan Mektić poručuje da su sve rute ilegalnih migracija preko BiH ka EU stavljene pod kontrolu, tako da je BiH trenutno na "vrlo lošem glasu" među ilegalnim migrantima.

Republika Srpska 03.01.2014 | 08:31 Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Dragan Mektić poručuje da su sve rute ilegalnih migracija preko BiH ka EU stavljene pod kontrolu, tako da je BiH trenutno na "vrlo lošem glasu" među ilegalnim migrantima. "Prema tvrdnjama onih koje otkrijemo, a riječ je mahom o migrantima koji na prevaru budu dovedeni u BiH, među ilegalnim migrantima kruži preporuka da se drže dalje od BiH, jer im je to najkraći put da budu vraćeni u matične zemlje", rekao je Mektić u intervjuu Srni i dodao da je rad Službe u ovoj godini pohvalno ocijenila i Evropska komisija u svojim izvještajima. Mektić naglašava da su Sicilija i Lampeduza postale sinonim za ilegalne migracije, ali najviše migranata u Evropu dolazi rutom preko Balkana. Prema podacima Evropske agencije za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama /FRONTEKS/, upravo na toj ruti se upetostručio broj ilegalnih migranata u protekloj godini, a apsolutnu većinu ilegalnih migranata u regionu čine lica afro-azijskog porijekla, kojima su krajnji cilj zemlje EU. "Riječ je o talasu od oko 100.000 migranata kojima je cilj zapadna Evropa, a veliki izazov zemljama našeg regiona jeste da ih spriječe u tome. Činjenica da smještajni kapaciteti sa kojima Služba raspolaže i dalje zadovoljavaju potrebe, dokaz su tvrdnje da se za sada vrlo uspješno borimo sa ovim problemom", naglašava Mektić. On precizira da je od januara do novembra 2013. godine, odlukama Službe, otkazano gostoprimstvo u BiH za više od 800 stranih državljana, a u Imigracionom centru boravilo je 214 ilegalnih migranata. Istovremeno, podsjeća Mektić, u susjednoj Srbiji trenutno boravi više desetina hiljada ilegalnih migranata. Direktor Službe za poslove sa strancima BiH navodi da je posljednjih godina od tursko-grčke granice, ruta Makedonija-Srbija-Mađarska predstavljala jedan od najčešćih načina ulaska u EU, a pooštravanjem azilantske politike Mađarske, ruta je okrenuta ka Bugarskoj, sa jedne, odnosno iz Srbije, preko Hrvatske ka Sloveniji - s druge strane. "Ulazak Hrvatske u EU tu nije unio značajnije promjene, jer još nije postala dijelom Šengen-zone, tako da njena granica sa Slovenijom predstavlja posljednji filter za ilegalne migrante", pojasnio je Mektić, dodajući da je rano prejudicirati posljedice ulaska Hrvatske u Šengen-zonu. On je rekao da uz evidentan porast broja ilegalnih migranata u regionu, pa tako i BiH, raste i interesovanje stranih državljana za legalni boravak - bilo po turističkom osnovu ili osnovu školovanja, rada, odnosno pokretanja biznisa u BiH. Prema evidencijama Službe, u BiH boravi više od 10.000 stranih državljana, od kojih, zaključno sa novembrom, 8.431 ima odobren privremeni, a ostatak stalni boravak. "Tu smo da zaštitimo naše građane od stranaca koji pokušaju zloupotrijebiti legalne migracije, kao što se, na primjer, dešava kada u BiH dođu kao turisti, a onda boravak iskoriste za vrbovanja i regrutovanja za sirijsko i druga ratišta", naglasio je Mektić. On ističe da je riječ uglavnom o pripadnicima selefijskog pokreta, koji uz pomoć ovdašnjih selefija vrbuju mladiće za odlazak na strana ratišta. Do sada je, potvrđuje on, više stranih državljana protjerano iz BiH zbog činjenice da su, pod maskom turističke posjete, vrbovali državljane BiH za odlazak na strana ratišta. "Uvjeren sam da će borba sa ovim problemom biti efikasnija uvođenjem sankcija za državljane BiH koji idu na strana ratišta, ali i za one koji ih regrutuju u tu svrhu, a što se predviđa izmjenama Krivičnog zakona koje je inicirao ministar bezbjednosti BiH Fahrudin Radončić", rekao je Mektić. S druge strane, kaže on, Služba u saradnji sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH, entitetskim poreskim upravama i Poreskom upravom distrikta Brčko privodi kraju provjere firmi čiji su vlasnici - radi utvrđivanja da li među njima ima i fiktivnih kompanija, koje su formirane samo da bi se obezbijedio osnov za boravak u BiH. "Svi strani državljani, za koje se utvrdi da su otvaranje fiktivne firme iskoristili za boravak u BiH, biće protjerani iz BiH uz zabranu ponovnog ulaska u trajanju od najmanje jedne do pet godina, zbog kršenja imigracionih propisa BiH", upozorio je Mektić u intervjuu Srni.