Zašto građani BiH nisu solidarni?

Tek 21 odsto stanovnika BiH spremno je pomoći ljudima u nevolji, pokazuje izvještaj Svjetskog indeksa darivanja za ovu godinu.

Republika Srpska 06.12.2013 | 21:35 Tek 21 odsto stanovnika BiH spremno je pomoći ljudima u nevolji, pokazuje izvještaj Svjetskog indeksa darivanja za ovu godinu.Analiza, koju je pripremila Organizacija za humanitarnu pomoć, obuhvatila je 135 države, a zemlja u kojoj živimo učvrstila se na poražavajućem 109. mjestu po humanosti. Parametri su bili spremnost pomaganja osobama koje muči besparica, kao i strancima, ali i odvajanje vremena za volontiranje i humanitarne aktivnosti, čime se, sudeći po ovom istraživanju, ne možemo pohvaliti. Da bismo mogli da budemo humaniji, uvjerila se Vanja Čolić, izvršni direktor humanitarne organizacije "Partner" Banjaluka. "Naročito mladi ljudi u posljednje vrijeme sve manje su spremni da volontiraju, što je vjerovatno posljedica toga da misle da od volontiranja nema ništa. Ipak, treba znati da je po Zakonu o radu volonterski staž u rangu pripravničkog", ističe Čolićeva. Prema njenim riječima, u ovu humanitarnu organizaciju uglavnom dolaze studenti socijalnog rada, koji tokom studija imaju obaveznu praksu. "Po mom mišljenju, to što većina građana nije spremna da pomogne, kako je pokazalo to istraživanje, posljedica je neimaštine. Ljudi su prinuđeni da se okrenu sami sebi. Prvo moraju da razmišljaju o svom dobru, pa onda kako da pomognu drugima", naglašava Čolićeva. Dubravka Andrić, direktor humanitarne organizacije "Altruist" Mostar, kaže da rezultatima ovog istraživanje nije iznenađena. "Ruku na srce, čim spomenete finansije, niko nije spreman da pomogne", kaže Andrićeva. Sonja Stančić, psiholog iz Banjaluke, kaže da nas više ne uče da budemo solidarni. "Pojam pomoći drugima je potpuno izbrisan. Prilično smo egoistično nastrojeni i razmišljamo samo do onog momenta da zadovoljimo naše lične potrebe", kaže Stančićeva. Poput nje, i psiholog Aleksandar Milić smatra da građani nisu učeni da budu humani. "Propada ljudima odjeća, bacaju je u kontejnere, umjesto da ih upute u organizacije koje se bave humanitarnim radom. Slično je i s hranom", podvukao je Milić. Podsjećanja radi, "Nezavisne" su ranije radile eksperiment na ulicama Banjaluke, gdje je od oko stotinu Banjalučana, koji su naišli pored sugrađanina kojem je "pozlilo" na ulici, njih tek nekoliko ponudilo pomoć, dok su ostali nastavljali dalje ili, pak, okretali glavu u drugom smjeru. "Ne daj bože da mi se desi nešto slično na ulici, umrijeću garant", izjavio je tada Bojan Kovačević, glumac banjalučkog DIS pozorišta mladih, uz pomoć kojeg smo testirali humanost stanovnika grada na Vrbasu. Inače, prema ovom istraživanju, gledano na region, najhumaniji su stanovnici Kosova (koje je tretirano kao država), koji se nalaze na 78. mjestu u ovoj analizi. Srbija je zauzela 123, a Crna Gora 126. poziciju. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su za darivanje u humanitarne svrhe najspremniji stanovnici SAD (njih 61 odsto), a najmanji procenat građana koji su voljni da pomognu drugima živi u Grčkoj (njih tek 13 odsto).