Ćosić i Rugova dogovorili podjelu Kosmeta

Prvi predsjednik SRJ Dobrica Ćosić, s vođom Albanaca Ibrahimom Rugovom je 1993.

Republika Srpska 29.11.2013 | 09:00 Prvi predsjednik SRJ Dobrica Ćosić, s vođom Albanaca Ibrahimom Rugovom je 1993. godine dogovorio podjelu Kosova i Metohije, ali je to spriječio Slobodan Milošević, otkriva šef diplomatije Srbije Ivan Mrkić.Mrkić, koji je bio šef Ćosićevog kabineta, otkrio je da bi srpskoj strani pripalo nekih 30 odsto Kosova i dio Metohije. “Kad je Ćosić bio predsjednik, počela je da se razvija ideja da dođe do podjele Kosova i Metohije. Ćosić je uspio da s Rugovom dođe do nekih preliminarnih dogovora. Ali, nije se razgovaralo o statusu. Istraživalo se koje su sve mogućnosti i onda je u tome bilo napretka. Rugova je htio neki dogovor, ali je sve spriječeno političkim okršajem između Miloševića i Ćosića. Sve je otišlo u bestraga po srpske interese”, rekao je Mrkić. Ministar spoljnih poslova je ukazao da je Ćosić smijenjen kada je zatražio od Miloševića da se povuče s mjesta predsjednika Srbije, koji to nije prihvatio. “Sporno je bilo to što je Dobrica bio uvjerenja da Slobodan Milošević treba da se povuče s funkcije predsjednika Srbije i da ustupi mjesto drugima iz svoje partije, da bismo dobili veću priliku za saradnju s inostranstvom. Predubjeđenja su bila već toliko čvrsta da je Ćosiću izgledalo da sa Slobodanom na čelu Srbije nećemo uspjeti nikad da preokrenemo to razmišljanje. Poslije se ispostavilo da su SAD i druge države s Miloševićem pravile jasne aranžmane i ulazile u dogovore”, naveo je Mrkić, ali i dodao da bi bilo puko nagađanje reći da su Milošević i Amerikanci zajedničkim snagama smijenili Ćosića. A kako je reagovao “otac nacije” kad ga je Milošević smijenio, Mrkić kaže: “Iskreno, nas dvojica smo se poslije sjednice u Skupštini smijali bar pola sata tu noć kad je smijenjen. Mi smo se smijali, kao što to rade srednjoškolci u gimnaziji kada je nešto smiješno. Osjetili smo olakšanje. To je bila ogromna odgovornost, da sve radite najpravičnije, po propisima, a u onakvoj turbulenciji, dok ratovi traju. Mislim da je Ćosić tada rekao: “Ma, ima Boga, dobro je da više ne idem kroz ovo”, iako je on bio spreman na žrtvovanje”. Mrkić je ukazao da je Ćosić bio nagovoren da preuzme ulogu predsjednika SRJ, kao i da Dobrica to nije s velikom voljom prihvatio. Šef diplomatije je naveo da Ćosić uopšte nije sarađivao s Mirom Marković. Mrkić je prvi put govorio o svom diplomatskom angažmanu na Kipru krajem devedesetih, gdje je bio otpravnik poslova i ambasador. On je odbacio optužbe da je bio čuvar Miloševićevog trezora na Kipru. “To su izmišljotine, jer Milošević nije imao nijedan cent na računu kiparskih banaka, a kamoli trezor. Kipar je u to vrijeme preuzeo ulogu Bejruta, kojeg je potresao građanski rat, i postao je svojevrstan most između Bliskog istoka, istoka Evrope i ostatka svijeta. I primao je ljude iz svih krajeva svijeta. Zato je stvorena fama o tom čuvenom “bankarskom centru” Slobodana Miloševića na Kipru. Ali, tvrdim – taj njegov ‘trezor’ nije postojao”, naglasio je Mrkić i otkrio da je Milošević iznosio pare u Ameriku, a ne Kipar.