Kancerogeni azbest prijeti stanovnicima Borika

Mještani banjalučkog naselja Borik već decenijama žive u svojevrsnoj ekološkoj bombi, s obzirom na to da su skoro svi krovovi i balkoni na stambenim zgradama i neboderima u ovom dijelu Banjaluke napravljeni od kancerogenog materijala azbesta.

Republika Srpska 09.11.2013 | 12:41 Mještani banjalučkog naselja Borik već decenijama žive u svojevrsnoj ekološkoj bombi, s obzirom na to da su skoro svi krovovi i balkoni na stambenim zgradama i neboderima u ovom dijelu Banjaluke napravljeni od kancerogenog materijala azbesta. Ovaj građevinski materijal nekada je, zbog svojih karakteristika, smatran idealnim za građenje, sve dok nije došao na listu ekološki opasnih materija koje izazivaju rak. Azbest je zabranjen u EU i njegova proizvodnja i upotreba danas predstavljaju prepreku pristupanju novih članica ovom savezu, ali se kod nas još može sresti na svakom koraku. Poseban problem s uklanjanjem ovog opasnog građevinskog materijala ima Banjaluka, a Institut za zaštitu životne sredine u ovom gradu prije nekoliko mjeseci utvrdio je da je njegova koncentracija u Boriku “alarmantna” te je naloženo hitno uklanjanje. Pomoć vlasti - Nakon 15 do 20 godina udisanja azbestnih čestica, dolazi do pojave karcinoma. Zamjena krovova u Boriku je nezaobilazna i to treba što prije uraditi, jer je situacija alarmantna – navode u Institutu za zaštitu životne sredine RS. Prema riječima predsjednika Mjesne zajednice naselja Borik Drage Dragića, uprkos urgentnim instrukcijama Instituta, na ovom slučaju se ništa konkretno ne poduzima. - Koncentracija azbestnih čestica u Boriku je povećana i mještani, naravno, osjećaju strah zbog toga. Ima stanara koji su oboljeli od raka i strahuju da se to desilo jer su godinama udisali azbest. Međutim, zajednica etažnih vlasnika trenutno nema novca da zamijeni sve krovove. Potrebna je pomoć lokalnih vlasti. Za sada se u vezi s tim ništa ne radi – kazao je Dragić za “Avaz”. Usklađivanje zakona Azbest se smatra tihim ubicom. No, u Banjaluci je vrlo malo zgrada koje su građene do 1990. godine, a da tom prilikom nije korišten materijal s njegovim primjesama. Takođe, oko 80 posto vodovodne i kanalizacione mreže u ovom gradu temeljeno je na azbestnim cijevima. U Ministarstvu građevinarstva, prostornog uređenja i ekologije RS najavljuju da će kroz izmjene i dopune zakona biti tretirano i ovo pitanje te njegovo usklađivanje s evropskom zakonskom regulativom.