Škola u Goraždu nosi ime po nacističkom oficiru

Husein ef.

Republika Srpska 23.10.2013 | 15:49 Husein ef. Đozo u Drugom svjetskom ratu bio je imam 28. Regimente 13. SS Waffen Handžar divizije sa činom Haupsturmfuehrera odnosno kapetana. Nakon rata odležao je pet godina zatvora zbog saradnje s neprijateljem i "jer je svojim radom podigao moral u neprijateljskim jedinicama". Danas osnovna škola u Goraždu nosi njegovo ime. U mailu koji je Slobodna Bosna dobila od roditelja, koji zbog straha od reakcije okoline nisu željeli da se objavljuju njihova imena, stoji kako su ogorčeni da škola u koju idu njihova djeca nosi ime po čovjeku koji je služio u nacističkoj vojsci i čije se fotografije u nacističkoj uniformi mogu lako naći na internetu. Prije promjene, škola je nosila ime Nikole Tesle. Đozo je nakon rata osuđen na kaznu "robije u trajanju od 5 (pet) godina i gubitak časnih prava u trajanju od 5 (pet) godina" jer je, kako stoji u presudi, "svojim radom podigao moral u neprijateljskim jedinicama". Prema dostupnim podacima, Đozo nije učestvovao u vojnim operacijama, ali je kao imam 28. regimente sudjelovao u brojnim aktivnostima i nosio je oficirsku uniformu za nacističkim obilježjima i karakterističnom mrtvačkom glavom na fesu koji je bio zaštitni znak Handžar divizije. Na jednoj od fotografija koje je SB pronašla, on prisustvuje obuci nacističkih vojnika u Neuhammer trening centru, skupa sa kontroverznim Jerusalimskim muftijom Haj Amin el Husseinijem koji se lično susretao s Hitlerom. Đozo je, navodi se na siteu Liveworldnews.co, lično pisao Heinrichu Himmleru zahvaljujući mu na donacijama i podršci u osnivanju imamske škole: "Smatram svojom dužnosti izraziti zahvalnost Reischfuhreru u ime divizijskih imama i stotina i hiljada siromašnih u Bosni. Spremni smo položiti naše živote u borbi za velikog vođu Adolfa Hitlera i Novu Europu", stoji u pismu. Interesantno je da je Đozo bio i Titov prevodilac na njegovim putovanjima po Arapskim zemljama... O Đozinoj saradnji sa Himmlerom pisao je i njemački magazin "Focus". U Đozinim biografijama dostupnim na bosanskom jeziku, period od 1941.-1945. se uglavnom preskače, i ističe se njegovo reformatorsko djelovanje, kao i podatak da je studirao na čuvenom Al-Azharu u Kairu. Rođen je 1912. u Barama, Ilovača, opština Goražde. Kako stoji u njegovoj biografiji, od 1950.-1960. Đozo radi prvo u Tvornici kožnih prerađevina, a zatim u Upravi gradskih puteva, a potom i kao "viši knjigovođa" u firmi "Metal" u Sarajevu. Godine 1960. Husein Đozo pocinje raditi u Vrhovnom islamskom starješinstvu gdje ostaje sve do smrti 1982. Tokom šezdesetih i ranih sedamdesetih godina XX vijeka Đozo honorarno radi i kao profesor Gazi Husrev-begove medrese gdje predaje ahlak, akaid, fikh, hadis, retoriku, usuli fikh, tefsir i vaz. Đozo je 1964. izabran za presjednika Udruženja ilmijje u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, 1970. godine on pokreće list Preporod čiji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine.