Sve više oboljelih od depresije i alkoholizma

U Republici Srpskoj su posljednjih godina u porastu depresija, anksiozni i sa stresom povezani poremećaji, kao i poremećaji vezani za upotrebu psihoaktivnih supstanci, uključujući i alkohol, rekla je Srni nacionalni koordinator za mentalno zdravlje Biljana Lakić.

Republika Srpska 09.10.2013 | 10:30 U Republici Srpskoj su posljednjih godina u porastu depresija, anksiozni i sa stresom povezani poremećaji, kao i poremećaji vezani za upotrebu psihoaktivnih supstanci, uključujući i alkohol, rekla je Srni nacionalni koordinator za mentalno zdravlje Biljana Lakić. Lakićeva ističe da podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da su mentalni poremećaji na drugom mjestu najčešćih bolesti u Evropi, odmah iza kardiovaskularnih oboljenja. "Smatra se da će svaka četvrta osoba u nekom periodu života biti pogođena mentalnim problemom ili poremećajem. Najčešće obolijevaju djeca i mladi ljudi, kao i osobe starijeg životnog doba“, rekla je Lakićeva povodom 10. oktobra - Svjetskog dana mentalnog zdravlja. Prema njenim riječima, pod rizikom od mentalnih bolesti, naročito depresije, nalaze se oboljeli od hroničnih bolesti, u prvom redu kardio-vaskularnih oboljenja, karcinoma, dijabetesa i drugih. Lakićeva je naglasila da Republika Srpska i BiH imaju veoma dobro razvijenu mrežu službi za mentalno zdravlje, a BiH je vodeća zemlja u jugoistočnoj Evropi po broju i razvijenosti mreže centara za mentalno zdravlje, koji funkcionišu u više od 60 lokalnih zajednica. U Republici Srpskoj su 2000. godine bila četiri centra, 2006. ih je bilo 12, a danas ih ima 28 i nalaze se u sastavu domova zdravlja. "U timovima su neuropsihijatri/psihijatri, psiholozi, socijalni radnici, medicinski tehničari, defektolozi i logopedi, okupacioni terapeuti. Tu su i posebni timovi za prevenciju i tretman mentalnih poremećaja kod djece i omladine i timovi za tretman bolesti zavisnosti“, navela je Lakićeva. Ona je dodala da u Srpskoj ima i 17 dnevnih centara za odrasle, djecu i mlade koji imaju smetnje u fizičkom, mentalnom ili čulnom funkcionisanju, a koji su u nadležnosti socijalnog sektora. Lakićeva je naglasila da se Svjetski dan mentalnog zdravlja ove godine obilježava pod sloganom "Mentalno zdravlje i starije osobe“. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno-zdravstveni problemi koji pogađaju ovu populaciju prepoznati su kao prioritetni u javnom zdravstvu na globalnom nivou. "Svjetska populacija progresivno stari. Trenutno u svijetu ljudi koji imaju 60 i više godina ima više od 800 miliona. Prema procjenama, ovaj broj će se povećavati do dvije milijarde u 2050. godini i uskoro će biti više starijih osoba nego djece“, rekla je Lakićeva. Ona je napomenula da su najčešći mentalni poremećaji koji se javljaju kod starijih osoba depresije i demencije. "Iako je većina naših službi u mentalnom zdravlju do sada bila uglavnom fokusirana na dijagnostiku i tretman, sve više je prisutna svijest o važnosti promocije mentalnog zdravlja i prevencije mentalnozdravstvenih problema i poremećaja“, objasnila je Lakićeva. Prevencija, prema njenim riječima, treba da se zasniva na umanjenju faktora koji su rizični po mentalno zdravlje, među kojima su siromaštvo, nezaposlenost, pušenje, zloupotreba alkohola i droga, nasilje, fizička neaktivnost i drugi. "Na nivou porodičnog sistema važna je porodična harmonija, sigurna i stabilna porodica, snažne porodične norme i moralnost, podjela odgovornosti unutar porodice", rekla je Lakićeva.