Srpski klasici uništavani u Hrvatskoj

Ante Lešaja, autor dela "Knjigocid", o uništavanju knjiga u Hrvatskoj od 1990.

Republika Srpska 08.10.2013 | 22:17
Srpski klasici uništavani u Hrvatskoj
Ante Lešaja, autor dela "Knjigocid", o uništavanju knjiga u Hrvatskoj od 1990. do 2000. godine. Za deceniju "očišćeno" oko 2,8 miliona knjiga, isključivo po etničkom i idejnom ključu.  Zašto su, kako i pod kojim okolnostima uništavane "nepoćudne" knjige u Hrvatskoj od 1990. do 2000. godine tema je dela "Knjigocid" Anta Lešaje, univerzitetskog profesora u penziji. U opsežnom delu, koje su objavili "Profil" i Srpsko narodno vijeće, ovaj Korčulanac, po profesiji ekonomista, nastojao je da ovaj problem osvetli sa raznih strana iz političkog, istorijskog i moralnog ugla. U razgovoru za "Novosti", Lešaja ističe da je za jednu deceniju na đubrištima u Hrvatskoj završilo oko 2,8 miliona knjiga i da ta cifra nije najpreciznija, jer je do pravih podataka gotovo nemoguće doći. Pouzdano je, međutim, da su knjige "čišćene" po etničkom ili idejnom ključu: iz javnih, školskih knjižnica, iz domova kulture i drugih kulturnih institucija odstranjivane su knjige pisane ćirilicom, dela srpskih autora i izdavača ili hrvatskih pisaca koji se nisu "uklapali" u tadašnju izrazito domovinsku političku opciju. Knjiga je nastala gotovo slučajno kada je Lešaja posle operacije došao na Korčulu 1997. i doznao za kontejner prepun bačenih knjiga. Ustanovio je da je na đubrištu završilo 400 naslova objavljenih na ćirilici, ili srpskih autora, od kojih najviše Branka Ćopića - čak 19. Ubrzo je doznao da to nije usamljeni slučaj i upustio se u istraživanje koje je trajalo deceniju i po. - U socijalnim previranjima uvek se i ideološki reinterpretiraju istorijske činjenice te se utemeljuju drugačiji sistemi vrednosti. Vrši se ideološki prevrat, pa je u tom kontekstu važno reći da su se u Hrvatskoj devedesetih godina, čak i izvan ratnog pustošenja, knjige i spomenička baština uništavali svesno i namerno. Čak su i motivi takvog ponašanja nedvosmisleno javno iskazivali kao nužnost usklađivanja s ciljevima legitimnog provođenja sveobuhvatne "duhovne obnove" hrvatskoga naroda, o čemu se moglo čuti i u saborskim raspravama. Takva obnova podrazumevala je odbacivanje svega onoga "tereta" iz prethodnog razdoblja koji je u "novom redu stvari" bio neprihvatljiv, suvišan, neprimeren, nepodoban - ističe Lešaja. U knjizi autor podrobno analizira brojna čišćenja fondova iz knjižnica, među kojima je onaj u Slatini bio prvi javno objavljen sa izričito navedenim političkim motivima tog čina. Među 2.000 knjiga koje su završile na gradskom smetlištu Radosavci bila su i dela Balzaka, Voranca, objavljena kod beogradskih izdavača. Čudan otpis 23.069 knjiga u Gradskoj knjižnici Zagreb 1994. godine je, navodi Lešaja, namerno uništavanje neželjene literature, do danas je obavijeno velom tajne. - Na to upućuje činjenica da su dve-tri godine posle tog čina knjižne kartice otpisanih knjiga bile još u aktivnom statusu. Bilo bi normalno da se uporedo s revizijom i otpisom postupilo regularno i sa kataložnim listićima (da je na kartici svake otpisane knjige uneta odgovarajuća opaska o otpisu). To ne može biti slučajan propust već je to bio rezultat brzine kojom su se htele eliminisati knjige u dominantnoj euforiji isključivosti u tadašnjim društvenim prilikama. Jedan od najupečatljivijih pokazatelja čišćenja knjižnica od nepodobne literature, svakako je formiranje posebne biblioteke uz Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" 1996. godine, navodi Lešaja. Fond ove biblioteke praktično je formiran isključivo od dela koja su otpisivana u zagrebačkim knjižnicama i za nekoliko godina imao je 15.000 knjiga. Prema svedočenju Velimira Sekulića, voditelja Biblioteke, u fondu su se nalazile otpisane knjige štampane ćirilicom, pa i hrvatski autori kao što su Matoš, Krleža, Tin Ujević, dela srpskih autora bez obzira na pismo, tzv. "crvena literatura", kao i knjige o Titu. Iz jedne knjižnice, navodi Sekulić, dobijene su i knjige Dubravke Ugrešić, izuzetne hrvatske spisateljice. Ante Lešaja detaljno piše i o čišćenju školskih knjižnica u Puli, Vrsaru, Zagrebu, Rijeci. Gotovo groteskno zvuči da su sa polica biblioteke OŠ "Grigor Vitez" u Svetom Ivanu Žabnu odneti kompleti Remarka u 12 knjiga kao i dela Andrića, Gorkog, Mate Lovraka, Karla Maja, Šekspira, a školskoj upravi zasmetalo je i "Prohujalo sa vihorom", kao i sedam krimića Agate Kristi. U razgovoru za "Novosti", Ante Lešaja posebno podvlači da uništavanje knjiga nije bilo samo u Hrvatskoj već i u svim sredinama bivše Jugoslavije. Bila je to, kaže posledica razularenih nacionalističkih strasti, a događajima u Hrvatskoj bavio se zato što smatra da svako treba da počisti najpre u svom dvorištu. TOBOŽ DOTRAJALI O otpisu u Gradskoj knjižnici Zagreb ostao je samo podatak da je otpisano iz naučne literature - 12.018 knjiga, iz beletristike - 8.975, a iz dečije - 2.094 knjige. O vrsti odbačenih dela zabeleženo je samo da je reč o naslovima na ćirilici i marksističkoj literaturi. Jedna bibliotekarka ovako je to ironično prokomentarisala: "Najčešći razlog otpisa naslova srpskih autora i knjiga na ćirilici bio je oštećenost i dotrajalost, a budući da su najoštećenije knjige one koje se najviše posuđuju i čitaju, ispada da su naslovi srpskih autora u Zagrebu bili pravi bestseleri, a knjige na ćirilici višestruko radije čitane nego na latinici! Kočić, Lazarević, Crnjanski, Andrić, na ćirilici svi su otpisani po osnovi oštećenosti". KO SE POBUNIO - STRADAO Ni nadležni organi ni strukovne instance nisu smatrali za potrebno da se sankcionišu ovakvi postupci, ali su sudski proganjani oni koji su se usudili da negoduju protiv uništavanja knjiga - kaže Lešaja. - Tako je zbog ukazivanja na "slučaj Korčula" veliki filozof Milan Kangrga nekoliko godina bio na sudu, a tuženi su bili i novinar Igor Lasić kao i nedeljnik "Feral Tribune". Kangrga je umro 2008, a sledeće godine je prestao da izlazi "Feral", velikim delom ugušen i sudskim kaznama za "nanesene duševne boli". Uništavanju knjiga javno i oštro su se suprotstavili i Vladimir Primorac, novinar Viktor Ivančić, književnik Slobodan Šnajder, Stipe Šuvar.

Komentari / 13

Ostavite komentar
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE
Name

sava

09.10.2013 13:26

Knjigu idem iz tih stopa nabaviti; hvala na promptnoj informaciji! I da dodam (jer sam lično tangiran): višestruko veća količina dragocjenih knjiga (a koja to nije!) spaljena je u famoznoj zagrebačkoj toplani. Tek da se hrvatski puk ogrije na "kulturnoj" vatri!

ODGOVORITE