Najveći zagovornik bombardovanja, sankcija i Suda u Hagu

Madlen Olbrajt, nekadašnji ambasador SAD u UN, željela je po svaku cijenu da zadrži sankcije protiv Srbije i Srba u BiH, kako bi oni bili prisiljeni da prave ustupke, i zagovarala je osnivanje Haškog tribunala vjerujući da je on "najvažniji element mira" - navodi CIA u svom dokumentu iz 1996.

Republika Srpska 05.10.2013 | 11:47 Madlen Olbrajt, nekadašnji ambasador SAD u UN, željela je po svaku cijenu da zadrži sankcije protiv Srbije i Srba u BiH, kako bi oni bili prisiljeni da prave ustupke, i zagovarala je osnivanje Haškog tribunala vjerujući da je on "najvažniji element mira" - navodi CIA u svom dokumentu iz 1996. godine sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti. Olbrajtova je Sudu u Hagu pripisala zaslugu zato što politički i vojni lideri Srba u BiH Radovan Karadžić i Ratko Mladić nisu išli na pregovore u Dejton. Prema dokumentu CIA-e, Olbrajtova je naglasila da su se Rusi protivili svakom pominjanju bombardovanja Srba i da su govorili da - NATO nema šta da se petlja u BiH. Kada je do bombardovanja srpskih položaja u BiH napokon došlo, u Vašingtonu i UN vladala je zabrinutost, jer od akcije nije bilo nikakve koristi, već su bili zarobljeni pripadnici UN. Olbrajtova se tada zalagala da NATO bude još agresivniji. Američki pregovarač Ričard Holbruk smatrao je da sankcije Srbiji treba skinuti prije pregovora u Dejtonu, jer Slobodan Milošević bez toga neće ni putovati na pregovore - navela je Olbrajtova. "To su vjerovatno bile naše najozbiljnije polemike, prvenstveno zato što sam znala koliko je teško uopšte uspostaviti sankcije. Znala sam da je to rijedak slučaj da mi imamo prednost. Ponestajalo nam je vremena i morali smo `sklopiti posao`, jer bi stvari krenule u drugom pravcu . Ovaj put mogla sam reći Srbima: `Sankcije ostaju ako se ne povinujete`", rekla je Olbrajtova. Ona je istakla da se Miloševiću moralo dati na znanje da su SAD glavna sila, da nije imalo smisla odustati od te moći, te da se ispostavilo da je bila u pravu. U dokumentu CIA iz 1996. godine navedeno je da je Olbrajtova bila isfrustrirana problemima u UN i neskladom između američkih stavova i želja Rusa, Francuza i Britanaca. "U ranoj fazi, 1993. i 1994. godine, bio je jedan predstavnik iz Venecuele Dijego Arijas, koji je bio glasan zagovarač muslimanske perspektive i vrlo moćan u pokretu nesvrstanih, pa su kontradikcije stizale sa svih strana", otkrila je Olbrajtova. Ona je kao poseban problem navela francusko i britansko odbijanje skidanja embarga na oružje u BiH /tadašnjim muslimanskim snagama/: "Kad god bih predložila da potegnemo pitanje ukidanja embarga na oružje – ili šta god bih predložila – britanski ili francuski ambasador bi mi rekao: `Vi nemate pravo ništa da kažete. Vi nemate trupe na terenu`“.