Ukida se ćirilica?

Gradsko vijeće Vukovara usvojilo je prijedlog odluke o promjeni Statuta grada, čime je stvorena mogućnost da Vukovar postane mjesto posebnog pijeteta, što, između ostalog, znači mogućnost izuzeća od primjene Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Republika Srpska 27.09.2013 | 18:35 Gradsko vijeće Vukovara usvojilo je prijedlog odluke o promjeni Statuta grada, čime je stvorena mogućnost da Vukovar postane mjesto posebnog pijeteta, što, između ostalog, znači mogućnost izuzeća od primjene Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Prilikom rasprave o ovoj tački dnevnog reda, predsjednik Gradskog vijeća Željko Pinjuh naglasio je da ne želi vođenje rasprave o sadržaju promjene Statuta, prenose mediji. "Želim da Statut bude po mjeri građana Vukovara i da ga u javnoj raspravi na idućoj sjednici napravimo što boljim", rekao je Pinjuh. On je podsjetio da je procedura izmjene Statuta započeta zbog neophodnosti njegovog usklađivanja sa nizom zakona koji su u međuvremenu promijenjeni. Odluku su podržali vijećnici koalicije HDZ-HSP Ante Starčević i SDP-a, dok su vijećnici SDSS-a bili uzdržani, uz obrazloženje predsjednika kluba Dejana Drakulića da će ova stranka učestvovati u raspravi o promjeni Statuta i dati svoje prijedloge, ali da smatra da se iza promjene "skriva nešto drugo". Vijećnici koalicije HDZ-HSP AS podijelili su novinarima i vijećnicima svoj prijedlog izmjena Statuta koji se odnosi samo na odredbe o pismu i gradu, kao mjestu posebnog pijeteta. U prijedlogu su izložili dvije nove stavke - da je područje grada Vukovara "mjesto posebnog pijeteta na žrtvu domovinskog rata", kao i da su hrvatski jezik i latinično pismo službeni jezik i pismo u Vukovaru. Istim prijedlogom traži se izmjena dijela Statuta kojom bi se područje grada Vukovara u cijelosti izuzelo od primjene odredaba Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina, kao i od određenih odredaba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Uz to, navode se brojna prava srpske nacionalne manjine "u koja se ne zadire", poput služenja jezikom i pismom privatno i javno, vaspitanje i obrazovanje, upotreba znamenja i simbola, prava na osnivanje kulturnih i drugih udruženja, prava na izražavanje vjere, pristup sredstvima javnog informisanja, udruživanje radi zajedničkih interesa, zastupljenost u državnim i lokalnim organima uprave i drugo.